Svake godine stotinu muškaraca u Hrvatskoj otkrije da ima azoospermiju, potpuni nedostatak spermija u ejakulatu. Muškarci s tim problemom nikad ne bi mogli postati očevi da nema prof. dr. Davora Ježeka, zahvaljujući čijoj je metodi liječenja u posljednjih pet godina rođeno trideset beba za koje se isprva mislilo da nikad neće ugledati svijet.
Prof. dr. Ježek redoviti je profesor u Zavodu za histologiju i embriologiju te prodekan za međunarodnu suradnju Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Vodi i banku sjemenika na KBC-u Zagreb, a upravo je to jedan od bitnijih dijelova njegova jedinstvenog rada.
Muškarci koji imaju azoospermiju najteži su pacijenti u reproduktivnoj medicini. Prirodnim putem i klasičnim metodama medicinski potpomognute oplodnje nikad ne bi mogli dobiti djecu. No zahvaljujući prof. dr. Ježeku, u Hrvatskoj je 2013. godine u kliničku praksu uvedena metoda kojom se posve neplodnim muškarcima posebnom tehnikom radi biopsija sjemenika.
Uzorci uzeti biopsijom pohranjuju se u tekući dušik na -196 Celzijevih stupnjeva (gdje se mogu čuvati sljedećih 15 godina), a pritom se istodobno radi i ključna dijagnostika. Ako se ustanovi da u uzorku ima spermija, finom disekcijom (razrezivanjem) pohranjenog materijala uzimaju se spermiji te se kasnije injekcijom umeću u jajnu stanicu kako bi došlo do oplodnje. Do sada je prof. dr. Ježek ovako liječio 180 pacijenata, a 26 su postali očevi 30 beba.
Od svih pacijenata s azoospermijom, polovina ima spermije u sjemeniku i njima uspješno pomažemo da postanu roditelji, objašnjava dr. Ježek.
- Druga polovina, nažalost, uopće nema spermije i za njih trenutačno ne postoji medicinsko rješenje, iako na tome intenzivno radimo zajedno s američkim kolegama. Koristit ćemo matične stanice koje ćemo uzgajati da dođu do stadija spermija. Ovo još nije u kliničkoj primjeni, ali nadamo se da će biti u bliskoj budućnosti - tumači prof. dr. Ježek, koji u liječenju neplodnih muškaraca blisko surađuje s Klinikom za urologiju KBC-a Zagreb te s Klinikom za ženske bolesti i porode u Petrovoj.
Vrhunski samozatajni znanstvenik
Ovaj vrhunski samozatajni znanstvenik bavi se još jednim zanimljivim područjem, a to je epigenetika. Riječ je novoj znanstvenoj disciplini koja proučava utjecaj okoliša i okolišnih čimbenika na aktivnost gena. Rad u području epigenetike odvija se u Znanstvenom centru izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu na Medicinskom fakultetu u Zagrebu te upravo on pruža značajne spoznaje o muškoj neplodnosti. Kod većine muškaraca koji imaju azoospermiju, kaže prof. dr. Ježek, uzrok je u čimbenicima iz okoline, tj. zagađenju kojemu smo svi svakodnevno izloženi.
Kemikalije kojima smo okruženi najveći su krivac. Postoji niz tvari u okolišu koje oponašaju ženske spolne hormone, tzv. ksenoestrogeni. Oni se “tuku” s testosteronom koji utječe na normalnu proizvodnju spermija. Plastične boce, primjerice, osobito kad su izložene povišenoj temperaturi oslobađaju te opasne ksenoestrogene.
Važan je način života
- Ima ih i u ispušnim plinova automobila, kao i u mnogim deterdžentima, kemikalijama kojih prije nije bilo u prirodi. Za sve ljubitelje roštilja loša je vijest da je meso pečeno na ugljenu također puno ksenoestrogena koji uzrokuju neplodnost. Sve što izbacimo u prirodu poslije opet udišemo ili nam se vraća kroz vodu koju pijemo - priča prof. dr. Ježek dodajući kako se kroz ovu znanstvenu disciplinu pacijentima može pomoći i na način da muškarci koji imaju mali broj spermija dobiju jasna uputstva kako kroz drugačiju prehranu i način života mogu modificirati svoje stanje.
Prof. dr. Ježek svoj je rad usmjerio i na područje onkofertiliteta. Drugim riječima, pomaže muškarcima koji imaju rak testisa da unatoč bolesti postanu očevi. Takvi pacijenti idu na zračenje i kemoterapije, pa ako se karcinom nije previše proširio, uzima im se zdravo tkivo sjemenika, iz kojih se kasnije radi izolacija spermija. Prof. dr. Ježek s ponosom ističe da ima pacijenta s rakom testisa koji je na takav način već dva puta postao otac.
Ove će jeseni hrvatska medicina i znanost zabilježiti još jedan značajan uspjeh u području onkofertiliteta, a to je otvaranje banke jajnika za djevojčice koje boluju od karcinoma. Kako nam je pojasnio prof. dr. Ježek, dobiti karcinom u dječjoj dobi za buduće mlade žene, nažalost, vrlo često znači da će njihov reproduktivni sustav biti uništen zbog zračenja i kemoterapija. Stoga je cilj da se djevojčicama koje obole od karcinoma prije zračenja i kemoterapija uzmu komadići spolnih žlijezda i jajnika te pohrane u banku.
Šansa za bolesne od raka
Nakon što liječenje završi, ti će se pohranjeni komadi tkiva reimplantirati, odnosno vratiti u organizam male pacijentice kako bi ponovno uspostavili prirodnu funkciju jajnika. Zbog ove revolucionarne metode djevojčice će jednog dana, nakon teške bolesti, moći postati majke.
- Do sada je zahvaljujući ovoj metodi u svijetu rođeno 130 djece. Intenzivno surađujemo s Ministarstvom zdravstva, u tijeku je kupnja sve potrebne opreme i očekujemo da će banka jajnika zaživjeti već u rujnu ove godine – objašnjava nam prof. dr. Davor Ježek.