Radnici Ing-Grada i kooperanata stavljaju posljednje žlice žbuke, unose školske klupe preko vanjskih stepenica na drugi kat zgrade, zaposlenice tvrtke za čišćenje glancaju desetke novih, aluminijskih prozora, kolege uređajem za snažno pranje ispiru pločnik ispred zgrade Osnovne škole Miroslava Krleže na zagrebačkom Kaptolu. Škola je još pod skelama.
POGLEDAJTE VIDEO: Obnovljena škola
Ravnateljica Silvana Galinović između izjava novinarima šalje mailove raznim institucijama, pregledava što još treba odraditi do ponedjeljka, dogovara se s gotovo svakim od tridesetak ljudi u zgradi, a u školu stižu i predstavnici Grada. Pod siječanjskim suncem u petak popodne blistali su novouređeni zidovi jedne od najljepših zgrada u središtu Zagreba. Iako još ima posla, a fasada neće biti završena još nekoliko mjeseci, OŠ Miroslava Krleže prva je od 13 zagrebačkih škola oštećenih u potresu koja će otvoriti vrata svojim učenicima, trenutno raspoređenim u druge dvije škole.
Pod se više ne savija
- U ponedjeljak u 13.30 sati primit ćemo učenike osam viših razreda, za koje su uređene učionice na drugom katu škole. U utorak im nastava započinje u osam sati. Zasad će svaki razred biti u svojoj učionici, kabinetska nastava krenut će nešto kasnije. Na prvom katu i prizemlju ima još posla, a učenike nižih razreda vratit ćemo u školu nakon što se završi kuhinja, za njih moramo imati osiguranu prehranu - tumači gospođa Galinović, dok nam pokazuje uređene prostore nakon mjeseci napornog posla.
Novi lift, aluminijski prozori
Kuhinja će imati nove, digitalne uređaje, pa i kuharice trebaju proći kraću obuku. No zgrada koja je spomenik kulture, te stara gotovo 200 godina, sad je vrhunski obnovljena, ističe ravnateljica. Svi zidovi, uključujući i podrum i temelje, konstrukcijski su učvršćeni. Kako nam tumače građevinari u školi, te ravnateljica, u sve zidove stavljena je armirana konstrukcija, potom "upuhan" beton, a onda su završno uređeni. Jednako su obrađene i ploče između katova. Prozori su aluminijski, a na većini učionica su postavljena protupožarna vrata. Drvena vrata i okviri potpuno su obnovljeni. Potpuno su preuređeni i toaleti,a postavljen je i moderan lift kakav škola nije imala. Na podovima je novi, lijep parket, baš onako kako zaslužuju učenici i zaposlenici.
- Ovo je divno, prije, dok ste koračali, sve se savijalo, pod je bio pun rupa, oštećen. Sad kako god stanete, ravno je, čvrsto, izgleda sjajno - zaista je sretna ravnateljica Galinović, koja ističe kako su imali dobru suradnju s Gradom, majstorima i konzervatorima. Upravo zbog konzervatorskih zahtjeva i tehničkih pojedinosti, neke škole, primjerice Gimnazija Tituša Brezovačkog, mjesecima kasne s obnovom.
Zašto se žuri s otvaranjem?
Pa ipak, dok obilazimo učionice, stječemo dojam da se s primanjem učenika ipak moglo pričekati još barem tjedan, dva. Do ponedjeljka ima još jako puno posla da se sve očisti i postavi. Na prvom katu strojevi za brušenje parketa još čekaju, osjeti se prašina i miris laka za parkete, a u učionice se unosi stari namještaj. Nove klupe, stolci, ormari, naime, zbog blagdana i kašnjenja u isporuci, stižu tek početkom veljače. Onda će se opet sve vaditi i unositi novo.
Čeka se i kuhinja, fasada zbog vremenskih uvjeta neće moći biti dovršena do proljeća. Povratak učenika u obnovljenu školu zaista je sjajna vijest, no čemu forsiranje? Svima je već na početku obnove bilo jasno da se kod ovakvih radova sve može otegnuti i dulje od planiranih godinu dana. Za statistiku dobro zvuči da se dostigne barem drugo polugodište. Isto tako, za Zagreb, u kojem se i dalje urušavaju oštećena pročelja, a brojne zgrade obnovu čekaju, ili su tek malo ušminkane, sigurno je dobra vijest da se javni objekti obnavljaju po mjerilima struke. No stječe se dojam da se učenici stavljaju u nedovršenu zgradu zbog političkih bodova.
Taj dojam pojačava i prigodna psovka jednog od radnika dok s kolegom tegli radni stol limenim vanjskim stepenicama na drugi kat.
- Tko izmisli školu, j..o joj pas m...!
Obnova će trajati do kraja 2023.
Iz Gradskog poglavarstva zasad na to pitanje nismo dobili odgovor, no poslali su nam podatke o obnovi zagrebačkih škola.
- Cjelovita obnova OŠ Miroslava Krleže je pri samom završetku. U tijeku su završni obrtnički radovi i tehnička ispitivanja te se poduzimaju krajnji napori da škola bude spremna za prihvat učenika od idućeg tjedna, s početkom drugog polugodišta. Završetak radova cjelovite obnove na OŠ Dr. Ivan Merz, OŠ Vugrovec-Kašina (PŠ Vugrovec), Hotelijersko-turističke škole, Gimnazije Tituša Brezovačkog i UD Ante Brune Bušića očekuje tijekom proljeća 2022. godine, a obnova OŠ Petra Zrinskog te Prve ekonomske škole do početka sljedeće školske godine. Završetak radova na rekonstrukciji i nadogradnji OŠ Bukovac očekuje se u studenom 2022. godine, a završetak obnove Škole za klasični balet do konca 2022. Završetak radova na obnovi Gornjogradske gimnazije, Škole primijenjene umjetnosti i dizajna te Umjetničke plesne škole Silvije Hercigonje očekuje se tijekom 2023. godine - navode.
Kako ističu, Grad Zagreb dosad je obnovu utrošio više od 385 milijuna kuna. U tijeku je prijava obnove potresom oštećenih objekata za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU u sklopu Poziva na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava - Vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u području obrazovanja oštećenih u potresu na području Grada Zagreba.
- Na spomenuti Fond dosad su prijavljena ukupno 82 projekta obnove potresom oštećenih škola u ukupnom iznosu od 683.148.063,49 kn, od čega je dosad ugovoreno 23 projekta obnove u ukupnom iznosu od 187.769.726,68 kn. Rok prijave projekata obnove na Javni poziv jest 31. siječnja 2022. godine, a do kraja roka na Javni poziv dodatno se planira prijaviti obnova odgojno-obrazovnih objekata u vrijednosti 120 milijuna kuna - napominju iz gradske uprave.
Podsjetimo i da drugo polugodište u ponedjeljak počinje redovno, bez online nastave, unatoč velikom broju zaraženih. Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs je potvrdio kako će se odluke nastaviti donositi na lokalnoj razini, te da je postotak zaraženih učenika u općoj populaciji manji od 10 posto.