Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu održat će u 11 sati konferenciju za novinare o rezultatima dosad provedenih izvida vezanih za pad bespilotne letjelice početkom ožujka na zagrebačkom Jarunu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Na konferenciji govore županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu Jurica Ilić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije brigadir Jadranko Karlušić, glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok ujedno čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu OS RH bojnik Mile Tomić i glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ivana Bačić.
- Zbog interesa javnosti smo do sada izdali nekoliko priopćenja, 12. ožujka smo obavijestili da smo odmah po saznanju na navedeni događaj započeli s provođenjem očevida. Priopćenjem od 16. ožujka smo obavijestili javnost da se započelo s kriminalističkim istraživanjem i da se radi o teškom kaznenom djelu - objasnio je državni odvjetnik Ilić.
- 23. ožujka javnost smo obavijestili da se nastavlja postupanje, izdani su nalozi za kemijsko i balističko vještačenje te je zatraženo mišljenje zrakoplovno-tehničke struke. Iz balističkog vještačenja bilo je vidljivo da se radi o aviobombi s pripadajućim upaljačem, no podaci nisu bili dovoljni za zaključak - objasnio je.
Letjelica je napravila 600.000 kn štete
Izvidi su podijeljeni u dva dijela. Danas će izvijestiti samo o padu letjelice, dok se još istražuje tko ju je poslao.
- Svi vještaci su dovršili svoja vještačenja i predali nam izvješća - objasnio je.
- U navedenom događaju nastala je šteta na 96 vozila, neslužbeno to procjenjujemo na 600.000 kuna - rekao je Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, te poručio kako su radili očevid na četiri lokacije.
'Brzina letjelice od 600 do 1100 km/h'
Glavni vojni zrakoplovni istražitelj brigadir Mario Počinok objasnio je da događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog potpunog uništenja bespilotne letjelice.
- Ona je namijenjena za dubinsko izviđanje teritorija, rekao bih i sa strateške razine, koji je proizvod tražen od same snimke. Ona ima visoke performanse što se tiče letnih karakteristika, brzina ide od 900 do 1100 na sat. Visina s kojom može provesti snimanja kreće se od 300 do 6000 metara - objasnio je.
- Letjelica je ušla u 22.57 u zračni prostor Hrvatske, imala je brzinu od 860 do 950 na sat, visinu je držala točno 1341 metar i konstantan kurs. Pri dolasku u šire područje Zagreba, na 8 do 10 km prije točke udara bespilotna letjelica započinje manevar slijetanja, pomoću padobrana, ne klasično - objasnio je.
- Na 8. do 10. kilometru je krenula u promjenu svog položaja na gore. To znači da se dovodi u uvjete idealne pozicije za slijetanje. U isto vrijeme, isključuje se iz pogona motor, aktivira se putem piropatrona kočeći padobran te se izvlači. Letjelica izbacuje višak goriva. Po zadnjem radarskom zapisu, došla je do 2000 metara i brzine od 90 na sat. Pri toj brzini ponovno mijenja položaj na dolje, to sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj promjeni se otkvačuje padobran i aktivira se glavni padobran. Kako se on aktivira, i pošto visi kompletno letjelica na repu, potrebno je stvoriti novo hvatište koje će osigurati da letjelica iz okomitog položaja pređe u horizontalni. Putem piropatrona radi se novo hvatište, izvlači se retroraketa i letjelica prelazi u horizontalni položaj - objasnio je.
- Stabiliziralo se normalno propadanje, izbacuje se amonijak te se aktivira stajni trap. U isto vrijeme, izvlače se i sonde. Letjelica je sletjela. Odbacuje se i glavni padobran da ne dođe do prevrtanja. To je normalna procedura - rekao je.
A što se u ovom slučaju dogodilo?
'Letjelica je bila u dobrom stanju i održavana'
- Nije bilo mehaničke veze između same letjelice i glavnog padobrana. To znači da je istovremeno retroraketa ostala u svom ležištu, nije se promijenila i sa visine od oko 1700 metara iskliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Kad govorimo o tehničkom faktoru, tehničkom pregledu, možemo zaključiti da je u tijeku pada bio relativno aktiviran stajni trap. Ove sonde, jedna je izletjela, a druga je ostala u svom ležištu. Retroraketa je ostala u svom ležištu do pada, a nakon toga zbog udara izletjela iz svog ležišta i budući da ima mehanička oštećenja je bila aktivirana, što objašnjava bijelu svjetlost koja se relativno vidi na snimci - objasnio je.
- Letjelica je bila u dobrom stanju i održavana. Motor pri udaru nije radio. Što se tiče flight data recordera, kutija je nađena, ali bitno oštećena. Sam medij na koji se snima je u potpunosti uništen i nije bilo nikakve šanse za oporavak - rekao je.
- Nakon svega iznesenog dolazimo do finalne točke i riječi. Uzrok pada letjelice, sa stajališta zrakoplovnih operacija, povjerenstvo je zaključilo da je uzrok pada narušen slijed slijetanja. Nastavila je padati slobodnim padom do udara u tlo - objasnio je.
'Radi se o aviobombi OFAB 100-120'
Pokazali su i fragmente.
- Na temelju pregleda fragmenata, nedvojbeno je utvrđeno da se radi o aviobombi OFAB 100-120 naoružanom upaljačem - rekao je načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu OS RH bojnik Mile Tomić.
Glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“ Ivana Bačić izvijestila je kako su automobili bili oštećeni manjim intenzitetom i oštećenja su uzrokovana raspršenjem zemlje, kamena i grančica.
- Nije bilo zacrnjenja u krateru. Osjetio se miris amonijaka. Na fragmentima tijela i upaljača aviobombe, dijelovima letjelice i zemlji iz kratera nisu utvrđeni tragovi vojnog eksploziva, privrednih eksploziva, bezdimnih baruta niti drugih eksplozivnih tvari - objasnila je.
- Prilikom pada letjelice, odnosno nakon udara u tlo, došlo do eksplozije eksplozivnog sredstva na što ukazuju nastanak kratera, raspršenje zemlje, izbacivanje dijelova, kidanje i kaljenje dijelova aviobombe - objasnila je Bačić.
Nema znakova TNT-a
- Takva bomba bi trebala sadržavati do 46 kila vojnog eksploziva TNT-a, za koji bi bilo karakteristično, osim tragova koji nastanu, nastanak i zacrnjenja, a to je posljedica tzv. negativne bilance kisika - objasnila je i poručila kako takvi tragovi nisu uočeni.
- Nije došlo do usitnjavanja na cijelom dijelu aviobombe, nije provedenim tehnikama detektirani TNT-a, niti drugih vojnih eksploziva i svi ti elementi ne podržavaju hipotezu da se u tijelu bombe nalazila tolika količina TNT-a. Došlo je do eksplozije improviziranog eksplozivnog sredstva i eksplozivne tvari koja ne pripada skupini tradicionalnih vojnih ni privrednih eksploziva. Najvjerojatnije je korištena nekonvencionalna tvar ili smjesa koja je u potpunosti kemijski razgrađena, što onemogućava njezinu identifikaciju - objasnila je.
'Čim su stavili bombu u letjelicu, ona nije namijenjena izviđanju'
Na pitanje kako je moguće da je punjenje izgorjelo bez kemijskih tragova, a da se ne zna što je unutra, Bačić je rekla da bi se očekivalo zacrnjenje i pronalazak ostatka eksploziva da se radilo o vojnim eksplozivima.
- Ovo može biti cijeli niz tvari i upirati prstom u nešto bilo neodgovorno. Radi se vjerojatno o tvari koja je imala dovoljnu količinu kisika da pri visokim temperaturama dođe do potpune razgradnje do plinovitog stanja, tako da se ne može ustanoviti porijeklo. Ne mogu se ti plinovi razlikovati od onih koji su u zraku - rekla je.
Potvrdila je da će pitanje o kojem je eksplozivu riječ, sa strane kemijskog vještačenja ostati neodgovoreno.
Na pitanje je li letjelica imala kompas, Počinok je rekao kako uređaja nema u letjelici.
- Koliko smo utvrdili, nije bilo preinaka i modernizacije - poručio je.
- Čim je stavljena bomba u letjelicu, ona nije namijenjena izviđanju što je njena osnovna svrha - poručili su.
Na pitanje o bojama, siva i crvena su nanesene u proizvodnji, a žuta i plava nakon i ljušte se. Na pitanje znači li to da je sovjetska letjelica prefarbana u ukrajinske boje, Ilić je poručio da su postojale žuta i plava boja te da je to zaključak.
Na konferenciji su poručili i da nisu izvijestili NATO.
- DORH poduzima unutar svog djelokruga one radnje koje su propisane zakonom i njegova dužnost je otkrivanje počinitelja. Ne postoje interesi DORH-a, naša dužnost je da otkrijemo počinitelja kaznenog djela. Protiv nepoznatog počinitelja ne možete podignuti optužnicu jer ne znate koga tužite - objasnio je Ilić na pitanje hoće li se podignuti optužnica.
POGLEDAJTE VIDEO: