Vezano za ovaj konkretan slučaj, neću biti u mogućnosti iznositi detalje postupanja, ali želim reći kako je na njemu zaista ostvarena puna učinkovitost svih dionika sustava koji su sudjelovali, a tu su Ured za sprječavanje pranja novca, Poreznu upravu, policiju, USKOK, a svakako bih naglasio i učinkovitu ulogu banaka, istaknuo je ravnatelj Ureda za sprječavanje pranja novca Ante Biluš  komentirajući slučaj pljačke INA-e, koja je prodajom plina po manjoj cijeni od tržišne oštećena za milijardu kuna, a koja je razotkrivena zbog toga što je 500 milijuna kuna završilo na računu umirovljenika. A radi se o ocu jednog od glavnih protagonista ove  priče, direktoru u INA-i za poslovanje prirodnim plinom Damira Škugora. 

PRATITE UŽIVO

Podsjetimo, tvrtka OMS ulaganje, osnovana tek 2019. godine u suvlasništvu predsjednika Hrvatske odvjetničke komore Josipa Šurjaka te Gorana Husića, nezakonitu zaradu ostvarila je temeljem sklopljenog ugovora s INA-om, odnosno Plinarom istočna Slavonija, preko koje je kupovala plin od INA-e po manjoj cijeni od tržišne, fiksnoj cijeni od 19,46 eura po megawat satu, a potom ga prodavala na tržištu jednoj tvrtki u inozemstvu po cijeni i do 210 eura po megawat satu.

Protuzakonita zarada Damira Škugora i njegova oca Dane Škugora iznosi 482 milijuna kuna, dok je Goran Husić profitirao za 92 milijuna kuna, Josip Šurjak za 68,9 milijuna kuna, a na računu njihove tvrtke OMS ulaganje ostalo još 204 milijuna kuna protuzakonito ostvarene dobiti.

Biluš je istaknuo kako je cijela priča, tj nadzor nad novcem, krenuo od obavijesti banaka o sumnjivim transakcijama. 

- Ured za sprječavanje pranja novca je nakon obavijesti proveo analitičku obradu te o svemu obavijestio USKOK, koji je sukladno svojim ovlastima započeo kriminalističko istraživanje. Ono što naš Ured ima kao ovlast jest blokada sumnjivih sredstava - dodao je. 

Naglasio je kako je ovo specifičan slučaj jer je rezultirao blokadom najvećeg iznosa u povijesti Ureda. 

-  A to je protuvrijednost u kunama oko 813 milijuna kuna, koji su blokirani u osam poslovnih banaka po 16 računa. U šest otvorenih investicijskih fondova kojima upravljaju tri društva blokirano je 1,8 milijuna eura. Identificirane su i nekretnine koje su stjecane u fazi ovog postupka u iznosu tri milijuna eura, a koje su, također, pod privremenom mjerom oduzimanja imovinske koristi - rekao je.

Samostalni sektor za financijske istrage, kolokvijalno nazvan porezni USKOK, istaknuo je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša, od  2017. podnio je 35 kaznenih prijava protiv 433 fizičke i pravne osobe u iznosima od 42 milijuna eura za porezne utaje, 141 milijun eura za izvlačenje novca te 6,5 milijuna eura za subvencijske prevare i pranje novca.

'Bilo je više uplata, nad njima je bio nadzor'

- Sve ove analize ne bi bile moguće bez našeg robusnog, dobrog informatičkog sustava koji nam pruža mogućnost da analizom rizika imamo dosta visoke postotke otkrivenih nepravilnosti, to se kreće čak do 81 posto onih predmeta koje smo pokrenuli - dodao je istaknuvši kako je Porezna samo ove godine podnijela 107 kaznenih prijava zbog 640 milijuna kuna utvrđenih poreza, od čega je već naplaćeno oko 188 milijuna kuna.

Dodao je kako je upravo zato izrazito važna daljnja digitalizacija Porezne uprave za što su dobili potporu putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u vrijednosti 500 milijuna kuna iz EU fondova. 

Dakle, iznosu koji je završio na računu umirovljenika koji se bavi maslinama.

Na pitanje o toj uplati 500 milijuna kuna na jedan račun i je li to bila jedna uplata ili se taj iznos uplatio na račun ovog umirovljenika u nekoliko navrata, Biluš je rekao da ne može o detaljima, ali je otkrio kako nije bila jedna uplata nego više njih.

- I nad tim sredstvima se vršio nadzor. Sve je krenulo od obavijesti iz banke i uz tu dobru koordinaciju s našim obveznicima osiguralo se da taj novac ne iščezne izvan dohvata nadležnih domaćih tijela - rekao je.

Upitan je li bilo sličnih slučajeva ranije, Biluš je rekao da što se tiče iznosa nije bilo.

- Mi imamo 40-50 blokada na godišnjoj razini u iznosu 5-10 milijuna eura, što je isto svaki pojedinačni iznos velik, ali u ovako velikom iznosu nikad nije bilo - dodao je. 

Upitan otkad oni znaju da se ovo događa i da novac sjeda na račun, Biluš kaže da znaju kad su krenule transakcije iz kompanije koja je plin kupljen po nižoj cijeni prodavala po stvarnoj, čime je ostvarila milijunske prihode, ali da ne može o detaljima obzirom da je u tijeku kazneni postupak.

- Mogu reći da transakcije nisu išle od vremena koji se spominje u medijima, sredine 2020., nego kasnije - poručio je.

Novinari su pitali i je li bilo isplata s tog računa na neke druge račune, ravnatelj Ureda za sprječavanje pranja novca ponovio je kako o detaljima ne može, ali se iz odgovora može zaključiti da isplata dalje nije bilo nego da je novac stajao na tom računu.

- Ono što mogu reći jest da ono što je završilo na tom računu, na temelju toga je i izdana ova blokada od strane Ureda. Sve što je tamo stizalo je osigurano za neku kasniju fazu kaznenog postupka - rekao je.

Nije htio otkriti niti kad je točno došla prva obavijest iz banke o sumnjivim transakcijama aktera ove priče već je samo istaknuo kako im je Ured novac blokirao sada u subotu ujutro.

- Do tad smo ga držali pod nadzorom. Ured ima dvije specifične ovlasti, jedna je stalno praćenje financijskog poslovanja stranke za koju postoji izrazita sumnja na pranje novca, a druga je blokiranje takvih sumnjivih računa. Ne mora biti to samo u banci nego i kod drugih financijskih institucija. Postupci Ureda su tajni, u ovom konkretnom slučaju smo iskoristili tu zakonsku ovlast i izdao naloge za stalno praćenje i pratili smo te račune ne bi li se osiguralo da ako jednom taj novac krene van da se ovom drugom ovlasti Ureda ta potencijalno nezakonita imovinska korist privremeno blokira - poručio je.

Obzirom da se spominje da se plin prodavao inozemnoj kompaniji, novinari su ga pitali i zna li se s kim je ta tvrtka povezana.

- Ne bih ja to u ovom trenutku spominjao. To je sad u rukama tijela kaznenog progona, mi znamo o kojoj se tvrtki radi, to je vidljivo iz prometa po računima, ali ne bih o tome govorio - istaknuo je.

'Mene zanima tko to odobrava i kontrolira'

Na pitanje je li njemu smiješno ili čudno kako je sve ovo dobro isplanirano, a onda "palo" na tome da je novac uplaćen na račun umirovljenika, ministar financija Marko Primorac se složio da je malo neuobičajeno.

- Izgleda malo neuobičajeno u svakom slučaju, ali nemam nikakav posebni komentar na tu temu - rekao je.

Upitan treba li tražiti nečiju odgovornost unutar Uprave INA-e, Primorac je istaknuo da ne može to komentirati obzirom da ne zna kako se ti procesi odvijaju unutar kompanije.

- Mene isto ti detalji zanimaju tko to odobrava i kontrolira, treba ta pitanja postaviti Upravi INA-e.  Po onome što ja znam iz medija, jedna osoba je odobravala niže cijene energenata, a vidio sam izjavu gospodina da to nije ništa neuobičajeno, ako su to doista neki interni procesi u INA-i dozvolili, onda je to neuobičajeno. Ako postoji ikakva odgovornost ikoga u hijerarhiji i to treba adekvatno tretirati - kaže.

Na opasku da u Upravi INA-a ili nisu radili svoj posao ili su sve znali, Primorac je poručio kako i on jedva čeka saznati te odgovore.

Petorka u istražnom zatvoru

Uz Škugore, Šurjaka i Husića, u subotu je uhićena i predsjednica uprave tvrtke Plinara istočne Slavonije Marija Ratkić. Svima je sudac istrage sinoć odredio istražni zatvor.

Vanđelić: NO nije bio upoznat s ugovorom

Damir Vanđelić je za Bloomberg rekao da će se ovih dana očitovati o svemu, ali poručuje da Nadzorni odbor nije bio upoznat sa spomenutim ugovorom i da rezultate spomenute poslovne suradnje nije uspio vidjeti jer je razriješen dužnosti prije podnošenja ključnog izvješća o poslovanju.