Prošle godine je Skupština jednoglasno usvojila program "Sunčanih krovova" kojim imamo za cilj kroz nekoliko godina realizirati oko 50 megavata sunčanih elektrana na cijelom području Zagreba i mogu najaviti da je Zagreb osvojio na natječaju 7,5 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Norveškog financijskog mehanizma. Njima će se instalirati sunčanih elektrana kapaciteta preko 1,4 megavata na zagrebačke krovove, poručio je na redovnoj konferenciji za medije zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević.
Dodao je kako planiraju na oko 500 objekata u vlasništvu Grada Zagreba i još oko 300 u vlasništvu Holdinga instalirati solarne ćelije. Ugovore će potpisati kroz mjesec dana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pripreme za Advent: Javne dražbe i javni natječaji, fiksne cijene više nego 2019.
Govoreći o zakupu kućica za Advent najavio je korak dalje.
- Od početka godine smo radili evaluaciju prošlogodišnjeg Adventa i radili pripreme za ovogodišnji kako bi on bio što bolji. Ostat će za određene lokacije model javne dražbe, a za određene će ići javni natječaj gdje ćemo tražiti organizatore programa, koji će se javiti s kulturnim programom, ali i vezanim i uz ugostiteljsku ponudu. Bit će fiksne cijene za svaku lokaciju, koje će biti dosta više nego cijene koje Gradu trebaju platiti za korištenje javne površine u odnosu na 2019. godinu, a zatim će Povjerenstvo na temelju kvalitete programa odabrati organizatora, koji će imati obvezu da odrade ugostiteljsku ponudu prijavljenu na natječaju nego i da odrade cijeli kulturni program tih 30-ak dana - rekao je.
Istaknuo je i kako će se, ako ne bude epidemioloških mjera, povećati broj kućica obzirom na koliziju nogometnog Svjetskog prvenstvena s Adventom.
- Trudit ćemo se da decentraliziramo Advent i da on zaživi i u kvartovima kako on ne bi bio koncentriran samo na širi centar grada - rekao je.
Proslava Praznika rada
Njegova zamjenica Danijela Dolenec najavila je kako će na idućoj sjednici Skupštine biti odluka o podnošenju prijedloga i peticija građana kako bi teme koje su važne građanima dođu na dnevni red Gradske skupštine.
- To je alat kojim građani mogu tražiti da se nešto uvrsti u dnevni red Skupštine. Problem je bio prag od 10 posto prikupljenih potpisa birača da bi se nešto moralo uvrstiti na dnevni red. To je visok prag, ali ga propisuje Zakon i kao takvog ga ne možemo mijenjati. Našli smo rješenje da poštujemo zakonski prostor od 10 posto prikupljenih potpisa kada Skupština o tome mora raspravljati, ali smo dodali stavak kojim propisujemo da o prijedlogu ili peticiji koju podrži najmanje jedan posto ukupnog broja birača Skupština može raspravljati - istaknula je dodavši kako se nada da će time pojačati participaciju građana.
Obzirom na ukidanje epidemioloških mjera najavila je i proslavu Praznika rada 1. svibnja.
- Proslava će se tradicionalno održati u Maksimiru. Pozivam sve Zagrepčane i Zagrepčanke na proslavu. Program smo malo promijenili, bit će Novi Fosili, zbor HNK, zbor Ivan Goran Kovačić, Zagrebački orkestar ZET-a i još drugi izvođači. Postoji i dalje velika pozornica, ali i mala na kojoj centri za kulturu organiziraju programe za obitelji i djecu. Bit će i tradicionalni grah, ali smo dodali u meni i štrukle - rekla je Dolenec.
Proširenje pješačkih zona
Zamjenik Luka Korlaet najavio je pak za idući tjedan otvorenje spomenika Holokaustu na glavnom zagrebačkom kolodvoru uz zgradu pošte, ali i proširenje pješačkih zona.
- Zatvorit će se dio stare Vlaške između Draškovićeve i Palmotićeve ulice. Projekt je napravljen, dobili smo suglasnost vijeća gradske četvrti i MUP-a, a ambicija je da taj projekt zaživi koncem svibnja, odnosno početkom lipnja - rekao je Korlaet.
Upitan za saniranje veslačke staze na Jarunu i problemu s lopočima, gradonačelnik Tomašević je poručio kako se radi na tome.
- Naravno da će se sanirati. Tu je bilo raznih peripetija s određenim strojevima za lopoče, javnih nabava koje su se poništavale, ali radimo na tome da se to riješi jednom za svagda tako da nemamo svake godine istu temu. Naša je obaveza da investiramo i da taj problem riješimo sustavno jednom za svagda - rekao je.
Prenamjena gradskih prostora u dječje vrtiće
Na pitanje o prenamjeni gradskih prostora u dječje vrtiće Dolenec je istaknula kako je to interventna mjera obzirom da projekti izgradnje vrtića ne mogu odgovoriti u vrlo kratkom roku na povećanu potražnju za mjestima u vrtićima.
- Državni pedagoški standardi i njegovi propisi su dosta čvrsti oko veličine prostora i činjenice da vrtići moraju biti u prizemlju ili na prvom katu i zato smo se okrenuli prostorima mjesne samouprave. Obišli smo veliki broj tih prostora, početkom ožujka našli smo se s čelnicima mjesnih samouprava, izložili im plan i da je cilj 10-ak prostora definirati. U većem dijelu mislim da smo se usuglasili, a oko nekih prostora moramo još provjeriti neke elemente legalnosti i dozvola. Nismo 100 posto definirali sve prostore, ali značajan dio jesmo - rekla je Dolenec dodavši kako bi se na taj način moglo otvoriti 500-tinjak novih mjesta za djecu vrtićke dobi ove pedagoške godine.
Postpotresna obnova
Korlaet je govorio i o postpotresnoj obnovi. Upitan vjeruje li da novi ministar Ivan Paladina, koji je prošli tjedan predstavio plan ubrzanja obnove, ima sposobnosti za to, Korlaet je istaknuo kako želi vjerovati da je on kompetentan provesti obnovu.
- O svim točkama obnove koje je on predstavio mi govorimo otkad smo preuzeli vlast u okviru svojih ograničenih ingerencija i upozoravamo na ono što se može i treba napraviti. Načelno se slažem s tim točkama posebno u sferi dinamiziranja postupka javne nabave. Grad Zagreb je tu uvijek bio partner, bit ćemo to i dalje - rekao je Korlaet i ponovio kako Grad u okviru obnove privatnih zgrada ima ograničene ingerencije.
- Usko grlo je prije svega Ministarstvo, ali u smislu broja djelatnika koji mora isprocesuirati taj ogromni broj odluka. I u tom smislu ja mogu razumjeti da je taj proces naprosto dugotrajan. A tu je i druga instanca za provođenje tih odluka - Fond za obnovu, koji ima problema i s javnom nabavom, prije svega s cijenama, koje su po ovom drugom revidiranom programu mjera i dalje za neke radove preniske i mislim da će ih treba korigirati. Ali dobra volja postoji i sa strane Ministarstva i Fonda i mislim da taj trolist dobro funkcionira i da ćemo vrlo brzo tome biti svjedoci - rekao je.
Dodao je kako je 70-ak zgrada u procesu samoobnove te da bi do početka ljeta trebala početi nekonstrukcijska obnova na njih 30, a konstrukcija na 10-ak.
- Mislim da su to dobre brojke. To je onda preko 100 zgrada na području Grada u obnovi - poručio je.
Uključio se i Tomašević koji je također naglasio kako obnova privatnih zgrada nije u ingerenciji Grada i da se oni trude maksimalno pomoći u pokretanju obnove, ali kako glavnu odgovornost za provedbu imaju država i Fond.
- Nama je neprihvatljivo da dvije godine od potresa obnova privatnih zgrada nije krenula. I radimo sve iznad naših zakonskih obveza da pomognemo državi da to krene. Obećan nam je ožujak, na kraju travanj i mi ih za ta obećanja držimo. Odgovornost je u potpunosti na državi, a ako mi kao Grad možemo pomoći, hoćemo - rekao je Tomašević.
Upitan treba li nekoga biti sram pred građanima dvije godine od potresa, gradonačelnik je istaknuo kako nema nijednog političkog aktera na vlasti ili u oporbi koji je rekao da je zadovoljan ovom situacijom.
Na pitanje brinu ga li napisi o ministru Paladini i njegov fokus na objašnjavanje svoje imovine, a ne na obnovu, Tomašević je poručio kako je ministar izbor premijera te da on ne ulazi u kadrovske odabire.
- A krajnja je odgovornost za obnovu također na premijeru. Volio bih da konačno možemo vidjeti gradilišta po gradu. Krajnje je vrijeme da se to dogodi i ne vidim razlog kako se na Baniji već grade kuće, a u Zagrebu još nije napravljena ni jedna - rekao je.
Tomašević je odgovarao i na pitanja oko stadiona na Maksimiru.
- Nešto što se nije 20 godina riješilo ne može se riješiti preko noći. Radimo punom parom da se ti problemi riješe, ali smo pažljivi oko zakonskih okvira - zaključio je Tomašević.