Europska komisija je utvrdila da Hrvatska nema više makroekonomskih neravnoteža. U toj kategoriji je samo Irska išla korak naprijed s Hrvatskom, poručio je premijer Andrej Plenković na konferenciji za medije koju je sazvao povodom objave proljetnog paketa Europske komisije. 

POGLEDAJTE VIDEO:

-  Ono što je posebno bitno u ovogodišnjem kontekstu je što EU nastoji zbog dvogodišnjeg perioda pandemije povezati izlazak iz krize Covida sa novom situacijom nakon brutalne ruske agresije na Ukrajinu i dalekosežne odluke o napuštanju korištenja energenata, naročito fosilnih goriva koji dolaze iz Rusije. Što se tiče Hrvatske i fiskalne politike želim kazati nekoliko bitnih stvari. Mi smo u nacionalnom djelovanju u ublažavanju rasta cijena energenata već donijeli naš plan i program vrijedan pet milijardi kuna.  Dakle Komisija je potvrdila ono što smo mi već napravili. S te strane se naravno treba koncentrirati i na obnovljive izvore energije - istaknuo je premijer dodavši kako je energetski paket mjera pomoći koji je Vlada donijela bio dobro koncipiran da pomogne i gospodarstvu i kućanstvima te ublažili rast cijena energenata. 

Podsjetio je kako je Hrvatska iz procedure prekomjernih makroekonomskih neravnoteža izašla 2019. te da je ove godine utvrđeno nepostojanje istih. Čitav je niz pokazatelja koji su utjecali na to, istaknuo je premijer.

A to su porast izvoza roba i usluga, smanjenje javnog duga na 79,8 posto, a koji bi, naglasio je, već danas bio blizu 60 posto da nije bilo Covida, potom broj osiguranika, stopa zaposlenosti i nezaposlenosti, registrirana stopa nezaposlenosti mladih do 30 godina, rast prosječne i minimalne neto plaće, BDP po stanovniku...

- Na domak smo prosjeka 2008., kada smo bili najbolji kada je riječ o broju osiguranika, koji u travnju iznosi milijun i 600.000. Što se tiče stope zaposlenosti, mi smo na 68,2 posto, dok je prosjek EU 73,1 posto. Smanjujemo taj razmak prosjeka na razini EU. Prosječne mjesečne neto plaće od 2016. godine sa 5,624 porasle su na 7,452. Dakle to je isto jedan od razloga zašto je Komisija kazala da kod nas nema neravnoteža. Što se tiče minimalne neto plaće, sada smo sustavnim i konzistentnim pristupom došli na 3750 kuna - naveo je dodavši kako je stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj pala s 15,5 posto 2016. na 7,5 posto 2020. 

- Praktički smo na samom prosjeku EU. I kod mladih se situacija poboljšala, sjećate se da smo imali ogroman problem s nezaposlenosti mladih, sada smo na 31.402, a to znači da je većina tih mladih postupno prešla među osiguranike, što je važno. BDP po stanovniku, dosta bitno, Hrvatska je na 70, a europski prosjek je 100. Naš je cilj doći do 75 posto - dodao je Plenković.

'Za međunarodni kredibilitet Hrvatske članstvo u euru značit će plus'

Naglasio je kako je upravo i strategija za uvođenje eura pridonijela u ovakvoj ocjeni hrvatske ekonomije.

- Unatoč svim krizama uspjeli smo ostati stabilni. Ulazak u eurozoni će čvrsto ojačati međunarodni položaj Hrvatske. Komisija je potvrdila da nam je bankovni sektor likvidan i pokazuje da su nas sve aktivnosti koje smo poduzeli doveli do pristupanja eurozoni. I ja i ostali članovi Vlade koji smo u kontaktu s čelnicima Komisije potvrdili smo kako idemo prema dobrom smjeru - rekao je Plenković.

Upitan je li sada vrijeme za uvođenje eura obzirom na situaciju u kojoj su ostale države ostale u neravnoteži ili čak prekomjernoj neravnoteži, Plenković je podsjetio kako se Hrvatska na to obvezala kada je pristupala EU. 

- Mi smo sada u fazi abrogacije-derogacije. Hrvatska je u pristupnom ugovoru rekla da će usvojiti euro kad se za to steknu uvjeti, dakle, dobili smo derogaciju da to ne mora biti odmah i to nije bilo 1. srpnja 2013. nego smo na tome radili godinama i sustavno - istaknuo je.

Za međunarodni kredibilitet Hrvatske članstvo u euru značit će plus, dodao je. 

-  Ne samo što smo visoko eurizirana ekonomija, nego upravo što je u ovakvim okolnostima dobro i za nas, a i za eurozonu da Hrvatska ulazi i da ćemo na ovaj način poboljšati i svoj investicijski rejting, imati u konačnici puno manje kamate na zaduživanje države, a to znači manje kamate za banke, za poduzetnike, za građane i da ćemo imati ogromne koristi. Imamo oprez, kao i svi, ali ove probleme zajednički rješavamo bolje, to je smisao - rekao je. 

O novim mjerama pomoći građanima: 'Do 1. lipnja ćemo vidjeti što se može napraviti po pitanju cijena naftnih derivata'

Na pitanje o novom paketu pomoći građanima, Plenković je poručio kako će do 1. lipnja vidjeti što se može napraviti po pitanju cijena naftnih derivata.

- Detaljno ćemo izvidjeti što možemo napraviti oko cijena naftnih derivata i oko subvencija kućanstvima i gospodarstvu na cijene energenata. Tu smo napravili jako puno, koje god opcije budu na stolu, a imamo ih uvijek, mi ćemo učiniti daljnje korake kako bi smanjio udar na standard građana u svim aspektima. Vlada analizira cijelu tu situaciju - rekao je dodavši da će, kada situacija bude nalagala, Vlada reagirati ponovno. 

- I to će sigurno biti na korist građanima i gospodarstvu. Što se tiče trošarina, i to je moguće. Prvi rok je 1. lipnja za odluke, a vidjet ćemo trendove na tržištu - rekao je. 

'Osuđujem svako nasilje, a posebno nad pripadnicima hrvatske policije'

Komentirao je i sukob navijača Hajduka s policijom na autoputu ove subote naglasivši kako osuđuje svako nasilje, a posebno nad pripadnicima hrvatske policije. 

- Mislim da je taj događaj grozan. Toliki broj ljudi, navijača, koji su se išli obračunavati ili ne znam već što im se dogodilo pa su išli napasti pripadne policije, to je nedopustivo. DORH se uključio i siguran sam da će se na kraju rasvijetliti o čemu se tu točno radilo i kako je do toga došlo, ali mi se kao Vlada protivimo bilo kojem nasilju, to smo pokazali više puta, a naročito na sportskim natjecanjima, Mislim da sport i nasilje sami po sebi ne bi trebali imati nikakvu poveznicu - rekao je dodavši kako je, nažalost, taj fenomen prisutan i u drugim zemljama, ne samo kod nas. 

- Postoje brojne konvencije na europskoj razini koje nastoje da se pravnim aktima, prije svega, prevencijom suzbije ovakvo nasilje, a onda i kaznenom politikom da se to kazne oni koji vrše takvo nasilje, kako to ne bi činili. Mi možemo vidjeti da li se može nešto dogoditi s eventualnim postrožavanjem zakonskog okvira - rekao je istaknuvši kako je ovaj slučaj bio specifičan i krajnje neuobičajen. 

- Ja ne znam da se ovako nešto dogodilo, nije mi poznato da je ikad bilo ovoliko velikog nasilja kao u subotu navečer - rekao je Plenković.

O Puljku: 'Netko tko štiti divljaka, sada optužuje drugoga'

O sukobu se oglasio i Ivica Puljak, donedavni gradonačelnik Splita u ostavci, istaknuvši kako krivcem za ovu situaciju vidi i stranku osuđenu za korupciju, a koja kontrolira HNS.

- Nisam uopće čitao to što je taj čovjek objavio. Zamislite vi koliko kreativan moraš biti da ubaciš neke svoje sitne interese za kampanju, gdje je ničim izazvan poslao Splićane na izbore, i to zbog toga što on osobno štiti divljaka koji mu je zamjenik i koji je prijetio urednicima u Slobodnoj Dalmaciji. Netko tko štiti divljaka, sada optužuje drugoga, kao da slijedi nečije druge primjere, naravno, onih koji lažu i kleveću - poručio je. 

A premijer je inače jutros, prije ove presice, boravio u Gospiću povodom Dana Ličko-senjske županije gdje je proglašen i počasnim građaninom Like.