Najprije da nešto kažem o slučaju štetne konzumacije pića. Jutros smo održali sastanak s nadležnim institucijama, izvijestili su nas o slučajevima i aktivnostima koje poduzimaju, bolnički sustav reagirao je pravovremeno, provedeni su potrebni nalazi. Poslao bih umirujuću poruku - do sada, od svih slučajeva, a bilo ih je 34-35, samo je jedan s težim posljedicama, ovaj u Rijeci i pacijentu se pruža adekvatna skrb. Sve ovo drugo za sada, osim još jednog slučaja hospitalizacije u Zagrebu, su pušteni kućama. Analiziraju se sve okolnosti, naglašavam okolnosti, i uzorci u Rijeci, koji se čini jedinim ozbiljnim, sve drugo nema indikacija da bi se radilo o konzumaciji pića i stoga bih zamolio sve da se malo smiri situacija i da se ne širi panika, poručio je premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade, koja ni ovog puta, usput rečeno, nije počela na vrijeme.
PRATITE UŽIVO:
Samo jedan jedini slučaj je relevantan i poseban i drugačiji od svih drugih, ponovio je.
- Država je maksimalno angažirana, stalno smo u kontaktu s grčkim kolegama, u tijeku su određene aktivnosti s grčke strane koje će rezultati, po mom dubokom uvjerenju, pozitivnim ishodom za hrvatske državljane. Hrvatska uvijek brine o našim državljanima u bilo kakvoj situaciji. Da li će netko u političkom prostoru komentirati za koga se više ili manje zalažemo, to je uvijek prigoda za politizaciju i omiljeni sport u Hrvatskoj, čak možda i više nego nogomet, no naša je skrb identična u svim tim situacijama i vodimo računa o svim hrvatskim državljanima - rekao je govoreći o pritvorenim BBB-ovcima u Grčkoj.
Podsjetio je kako je u javnoj raspravi Pravilnik o porezu na dohodak, kojim se od 1. siječnja povećavaju neoporezivi primici za radnike.
- Nastavljamo naše aktivnosti rasterećenja, koja omogućuju veća primanja građanima. Ono što je do sada bilo maksimalno oko 2500 eura, s ovim promjenama raste mogućnost da poslodavac svojim zaposlenicima tijekom godine isplate čak 3020 eura maksimalnih neoporezivih primitaka. To je itekako važan i velik iskorak - kazao je premijer.
Proračun za 2024.: 'Socijalno je osjetljiv, ali i ambiciozan'
Najvažnija točka dnevnog reda današnje sjednice je donošenje proračuna za iduću godinu.
- Ovo je naš osmi proračun koji predlažemo Saboru, prepoznaje potrebe i gospodarstva i građana i sadrži one bitne političke ciljeve i prioritete koje želimo ostvariti. Ovaj proračun je socijalno osjetljiv i održava temeljno načelo društvene solidarnosti, nastavlja biti uporište za provedbu paketa pomoći, ali nastavlja biti uporište i za povećanje plaća. Predstavlja uporište za isplate umirovljenicima, za druga socijalna davanja, položaj najranjivijih skupina u društvu, uključuje inkluzivni dodatak, doplatak za djecu, sve ono što ćemo donijeti kroz odluke i usvajanja Zakona u Saboru, isto tako i daljnja porezna rasterećenja za rast plaća - istaknuo je dodavši kako je proračun, također, i održiv.
- Uvažava činjenicu da je Hrvatska sada već skoro godinu dana članica europodručja, da odgovorno upravlja javnim financijama, da stvara poticajno poslovno okruženje te podiže ulagačku privlačnost. Također, proračun je i ambiciozan jer je unatoč globalnim neizvjesnostima usmjeren na realizaciju programskih prioriteta i kada je riječ o kvalitetnijim uslugama, infrastrukturi, ulaganjima, u praćenju EU fondova, korištenju NPOO-a... Uzeli smo u obzir i okolnosti u kojima se nalazimo, a to je daljnje suzbijanje inflacije i njeno usporavanje, sa svim tim krizama smo se uvijek uspješno nosili pa i onda kada je trebalo donositi rebalans proračuna - istaknuo je premijer.
Naglasio je još kako proračun osigurava sredstva za nastavak obnove od potresa, za reforme iz programa Vlade, reformu obrazovanja, zdravstva, provedbu demografskih mjera, jačanje obrambenih sposobnosti te daljnja ulaganja u područje zelene i digitalne tranzicije i energetske sigurnosti.
- Nove makroekonomske projekcije realnog rasta BDP-a iznose za 2024. 2,8 posto, za 2025. 2,7 posto te za 2026. 2,5 posto. Strateški prioriteti vladine fiskalne politike su i dalje isti - trajno smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, nastavak proračunskog manjka ispod referentne razine od 3 posto - dodao je.
Zakon o nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH
Vlada će usvojiti i Zakon o nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH.
- Ovim prijedlogom omogućit će se strateško, učinkovito i tržišno usmjereno raspolaganje nefinancijskom imovinom, idemo za daljnjom funkcionalnom decentralizacijom. Od prosinca 2016. smo imali konstantnu politiku i fiskalne i funkcionalne decentralizacije, donošenje ovog Zakona jedan je od zaglavnih kamena kada je riječ o toj politici prema jedinicama regionalne samouprave, gradove, sjedišta županija i velikih gradova s preko 35.000 stanovnika, trgovačkim društvima, javnim ustanovama, nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Mislimo da će se ovim Zakonom brže i učinkovitije rješavati imovinsko-pravni odnosi kad je riječ o državnim nekretninama, a u svrhu ulaganja u razvojne projekte na lokalnoj razini - poručio je premijer.
Paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu
Izdvojio je Plenković i paket zakona o kapitaliziranom mirovinskom sustavu.
- Četiri zakona kojima omogućujemo jednokratne isplate u visini 20 posto ukupnog kapitaliziranih sredstava u drugom stupu, predlaže se izjednačavanje dodatka na mirovinu iz prvog stupa u visini od 27 posto umjesto dosadašnjih 20,25 posto, a mjera je to koja će obuhvatiti i sadašnje, ali i buduće umirovljenike, a pridonijet će i povećanju broja korisnika mirovine koji odabiru kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa. Idemo i na administrativno rasterećenje kroz ukidanje i smanjenje naknada obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, a izmjene su usmjerene i na poticanje veće aktivnosti obveznih mirovinskih fondova i ulaganje u gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta, povećanje financijske pismenosti i fleksibilizacije izbora budućim korisnicima kroz omogućavanje promjene kategorije obveznog mirovinskog fonda bilo kada tijekom godine - pojasnio je.