Na dnevnom redu sjednice Vlade u ponedjeljak je prijedlog odluke o donošenju Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom te donošenje zaključaka o potpisivanju Dodatka I. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i Dodatka I. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike.

PRATITE UŽIVO:

Na dnevnom redu je i davanje prethodne suglasnosti HEP-u za dva kredita radi financiranja općih poslovnih potreba.

Vlada se danas vratila na sjednicu u Banske dvore, dosad su sjednice zbog oštećenja od potresa bile u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.

Na samom početku sjednice premijer Andrej Plenković kazao je kako je proteklog tjedna bilo niz važnih aktivnosti od Krimske platforme do rasprave o ulasku Hrvatske u Schengenski prostor, dodao je kako je održano niz konferencija o energetici i poljoprivredi te je otvorena bolnica u Puli. 

Premijer je podsjetio i na potvrdu kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch i poručio da je ta agencija rekla da je Hrvatska otporna na "krize i vanjske šokove" zbog svih reformi koje je poduzela, uvodi euro i pakete mjera. 

- U slučaju bilo kakvih kriza Vlada je uvijek tu za građane - rekao je Plenković komentirajući dogovor o povećanju osnovice sa sindikatima u javnim službama.

Potpisivanje sporazuma sa sindikatima Plenković je nazvao potvrdom socijalnih aktivnosti i podršci radnicima i sindikalnim aktivnostima od strane Vlade. 

Na sjednici je i usvojena odluka kojom će za oko 240.000 zaposlenika javnih i državnih službenika. Od listopada im osnovica raste šest posto, a od travnja dva posto. Do kraja godine to će koštati oko 600 milijuna kuna, a novo povećanje plaće u travnju još 500 milijuna kuna. 

- Našli smo konsenzualno rješenje kako bi svi djelatnici u javnim i državnim službama osjetili značajno povećanje već na plaćama u listopadu - rekao je ministar rada Marin Piletić.

Usvojen je i plan intervencija u slučaju poremećaja opskrbe plinom. Dodan je i europski dogovor o solidarnosti kojim se regulira međusobna pomoć članica. 

Državni HEP će se zadužiti još 250 milijuna eura i za to su dobili suglasnost Vlade. Kod Erste banke će podići 100 milijuna eura, a kod PBZ-a 150 milijuna eura.

- Novac će se koristiti za investicije i opće poslovanje. Ovo neće imati utjecaj na državne rashode jer Vlada ne daje jamstva za kredite - rekao je državni tajnik Ministarstva gospodarstva Milan Horvat. 

Vlada je već u lipnju odobrila HEP-u zaduženje do milijardu eura za kupnju plina i energenata. Ta državna tvrtka će ove godine završiti s milijardama kuna gubitka zbog Vladinih mjera, potvrdio je ranije ministar gospodarstva Davor Filipović.