'Okrivljenik je prvostupanjskom presudom proglašen krivim i osuđen na kaznu zatvora u trajanju od dvije godine i šest mjeseci zbog počinjenja kaznenog djela ratnog profiterstva. Ured smatra da je navedena kazna preblaga i da Županijski sud u Zagrebu nije u dovoljnoj mjeri cijenio utvrđene otegotne okolnosti te da je precijenio utvrđene olakotne okolnosti', stoji u Uskokovom priopćenju.

Uskok je Vrhovnom sudu predložio da uvaži žalbu, preinači pobijanu presudu i okrivljeniku izrekne strožu zatvorsku kaznu od one na koju je osuđen prvostupanjskom presudom.

U aferi Hypo Uskok Sanadera tereti da je kao zamjenik ministra vanjskih poslova uzeo proviziju u protuvrijednost od 3,6 milijuna kuna, nakon što je ta austrijska banka Hrvatskoj odobrila kredit za kupnju zgrada diplomatskih predstavništava. Kako se radilo o vremenu u kojem je Hrvatska bila u neposrednoj ratnoj opasnosti Sanader je optužen i da je ratni profiter.

"Tvrdim pred hrvatskom javnošću da nisam ratni profiter", rekao je Sanader u svojoj obrani na kraju suđenja. Tužiteljstvo je, pak, ustvrdilo suprotno i u završnim govorima istaknulo da je Sanaderu ratno profiterstvo dokazano, ali da on tijekom cijelog postupka umanjuje svoju ulogu.

Prvu osuđujuću presudu u ovom slučaju, koja je Sanaderu izrečena zajedno s presudom za primanje mita od direktora MOL-a za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, 2014. je ukinuo Ustavni sud i zatražio novo suđenje na zagrebačkom Županijskom sudu.

Ukinuta presuda Sanaderu bila je ujedno i prva presuda za ratno profiterstvo donesena nakon ustavne odluke o nezastarijevanju takvih kaznenih djela, no Ustavni ju je sud ipak ukinuo uz zaključak da Županijski i Vrhovni sud nisu utvrdili je li Sanaderu nastupila zastara kada je optužen te da su povrijedili pravilo primjene blažeg zakona.