USKOK je donio rješenje o provođenju istrage protiv Đure Gavrilovića (74) zbog sumnje da je ratni profiter koji je zloporabio položaja i ovlasti i poticao na zlouporabu položaja i ovlasti. 

USKOK na svojoj stranici navodi kako je državljanin Republike Austrije od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. koristeći za vrijeme Domovinskog rata otežano funkcioniranje državnih tijela, u nakani da se na štetu RH nepripadno materijalno okoristi stjecanjem više trgovačkih društava u stečaju, ukupne knjigovodstvene vrijednosti od 67.997.888 DEM, sukladno Ugovoru od prodaji društava u stečaju od 11. studenoga 1991. obvezao platiti 3.305.000 DEM u roku od 90 dana, iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine.

Ministar mu dao novac

Iako nije uplatio navedeni iznos okrivljenik je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju. Potom je, znajući da se na inozemnom računu jednog čovjeka nalaze novčana sredstva namijenjena za potrebe obrane RH tijekom Domovinskog rata, od ministra financija Joze Martinovića, koji je bio ovlašten za raspolaganje novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, zatražio da tom čovjeku naloži da u njegovu korist uplati dva milijuna DEM, što je ministar financija i učinio 1. ožujka 1992. 

Nakon što je na inozemni račun okrivljenika početkom ožujka 1992. uplaćena navedena svota, okrivljenik je, uz dodatno ishođenje kredita na temelju zaloga imovine trgovačkih društava u stečaju, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. ožujka 1992. uplatio iznos iz Ugovora o kupovini na račun inozemnog trgovačkog društva. 

Uplatio natrag samo četvrtinu

Zatim je Gavrilović, tvrdi USKOK, tijekom listopada 1992. s jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500.000 DEM. U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu RH, okrivljenik je, sukladno dogovoru s ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza RH za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio. 

Na opisani način okrivljenik je, novcem RH i neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkog društva stekao nepripadnu imovinsku korist od najmanje dva milijuna DEM.