Drugi svjetski rat kraći za najmanje dvije godine, a prema nekim povjesničarima čak i četiri, uz 30 milijuna žrtava manje nego što bi ih inače bilo, tolik je doprinos savezničkog probijanja nacističkog sustava za šifriranje Enigme. Mnogi danas smatraju da je upitno bi li saveznici uopće uspjeli pobijediti Sile osovine da britanski matematičari uz pomoć kolega iz Poljske i Francuske, te uz jednu izdaju u nacističkom Berlinu, tijekom cijelog rata nisu povremeno uspijevali probiti šifrirane Hitlerove ratne planove. Nikad nećemo doznati bi li ikad došlo do iskrcavanja u Normandiji, bi li Trećem Reichu možda čak uspjela invazija na V. Britaniju, bi li nacizam i danas u Europi bio dominantna ideologija...
Sve je počelo prije gotovo cijelog stoljeća, još potkraj Prvog svjetskog rata. Bio je ožujak 1917. kada je američka javnost doznala za telegram kojim je ministar vanjskih poslova Njemačkog Carstva Arthur Zimmermann svom veleposlaniku u Ciudad de Mexicu naložio da meksičkim vlastima predloži pakt. Ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat se činio se sve izvjesniji, pa je Njemačka Meksiku ponudila da, u slučaju da Washington doista objavi rat Berlinu, Meksiko napadne SAD i povrati teritorij koji je smatrao okupiranim - Teksas, New Mexico i Arizonu. Iako je s SAD-om iza sebe imao niz teških ratnih sukoba, Meksiku to nije padalo na kraj pameti.
U prvom redu zbog osjetno slabije vojske, pa je ponudu jednostavno ignorirao. No kako je telegram za Meksiko iz Berlina putovao preko Kopenhagena, Londona i Washingtona, britanski su ga obavještajci u siječnju 1917. presreli i dešifrirali. Američkom predsjedniku Woodrowu Wilsonu otkriće je došlo kao naručeno jer je objavom telegrama matirao masovni pacifistički pokret u svojoj zemlji koji je odbijao ulazak SAD-a u Prvi svjetski rat. S objavom telegrama podrška ratnim planovima Washingtona preko noći je eksplodirala. U ožujku 1917. Zimmermannu nije preostalo nego priznati autentičnost telegrama.
A uz to što su njemačke podmornice još od siječnja napadale američke brodove koji su slali materijalnu pomoć Velikoj Britaniji, opravdanja iz Berlina zvučala su prilično šuplje i SAD je 6. travnja i službeno objavio rat Njemačkom Carstvu. To je bio i početak pobjede Antante u Velikom ratu, te je Berlin na najteži mogući način naučio važnost savršena šifriranja povjerljivih podataka.