To je to što me zanima!

UN kao da je poslušao Milanovića - 29. rujna postaje Dan svjesnosti bacanja hrane

Hrvatski predsjednik je u Slovensku 9 zašao samo ne bi li pojeo ostatke hrane. Čini se da je UN s njim u kontaktu, jer je 29.rujna proglasio Međunarodnim danom svjesnosti gubitka i bacanja hrane.
Vidi originalni članak

Ove ga se godine obilježava prvi put, taman da se i Zorana Milanovića može proglasiti vizionarom. u 'Klub' kod Dragana Kovačevića otišao je, kaže, na poziv prijatelja koji mu je rekao da je tamo ostalo hrane koju je trebalo baciti pa su se našli u klubu "jer je tako bilo praktičnije".

Predsjednik koji ne voli bacati hranu bi nam, osim što je vizionar, trebao biti i uzorom. Jer procjene kažu da se u Hrvatskoj svake godine baci oko 400.000 tona hrane godišnje - ne neupotrebljive nego jestive. 

- U Europskoj uniji svake se godine baci oko 90 milijuna tona hrane, odnosno 173 kilograma po osobi. Najviše otpada od
hrane u Hrvatskoj proizvode kućanstva, godišnje po osobi 75 kilograma, što je manje od EU prosjeka, koji iznosi 92
kilograma po osobi godišnje, ističe dr.sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane, koja je na ovoj temi i doktorirala. 

Hrana se nepotrebno baca u proizvodnji, transportu, u trgovinama i - kod kuće

Cilj UN-a je do 2030. godine taj otpad prepoloviti, kako u trgovinama i na drugom maloprodajnom tržištu, tako i u kućanstvima, odnosno u proizvodnji i opskrbnom lancu. Čitavi kamioni s voćem i povrćem ponekad se vraćaju iz trgovačkih lanaca, jer se u njima nađe pokoja trula jedinka. Kad se vrate k proizvođaču odnosno distributeru, sve ide na spaljivanje, dok u okoliš ode i dvostruka količina CO2 iz prijevoza. Svuda u Europi pa tako i u Hrvatskoj niču "food outleti" koji od trgovaca preuzimaju te pošiljke, trulo odvajaju od zdravoga te zdravo onda prodaju po nižim cijenama. Na taj se način godišnje "spasi" na tone jestive hrane, a potrošači dođu do jeftinije robe. No to je još uvijek kap u moru bačene jestive hrane. 

Proizvodnja hrane osnovni je pokretač globalnih promjena u okolišu jer koristi 25% cjelokupne naseljive površine i crpi 70% svjetske potrošnje pitke vode te je glavni uzročnik prenamjene zemljišta, kaže Ilakovac. Rasipanjem i bacanjem hrane svi uloženi resursi - tlo, voda, energija, vrijeme i ljudski rad te novac - propadaju. Pri tome otpad od hrane stvara snažan pritisak na okoliš, s obzirom da većina bačene hrane završi na odlagalištima i time onečišćuje tlo, vodu i zrak.

Bacimo trećinu hrane, a gladuje preko 820 milijuna ljudi, djeca

UN podsjeća kako je jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svijetu za prehranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona -  izgubljena ili bačena, dok je istovremeno preko 821 milijun ljudi kronično pothranjeno. Ističu hitnu potrebu rješavanja problema koji snažno utječe i na klimatske promjene, i u konačnici na ljudski opstanak. Stoga je jedan od najvećih izazova 21. stoljeća odgovoriti
potrebi za hranom rastuće populacije, uz istovremeno smanjenje nepovoljnog utjecaja proizvodnje hrane, ali i kraja njenog životnog ciklusa, na okoliš.
Kao i UN, tako i EU preporučuje poduzimanje praktičnih mjera koje bi uštedjele novac, smanjile nepovoljan utjecaj na okoliš proizvodnje i potrošnje hrane te spriječile posljedice vezane uz nastanak otpada od hrane. Ambiciozni planovi smanjenja količina zahtijevaju usklađene napore kroz cijeli opskrbni lanac, ali i značajne promjene u obrascima ponašanja potrošača, pri čemu je nužna suradnja države s civilnim društvom, privatnim sektorom i akademskom zajednicom, kaže Ilakovac.U tom smislu obilježavanje Međunarodnog dana svjesnosti gubitka i bacanja hrane može značajno doprinijeti podizanju svijesti o važnosti problema i njegovih mogućih rješenja na svim razinama te promovirati globalne napore i kolektivne akcije s ciljem smanjenja otpada od hrane. Prioritet je edukacija potrošača i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o važnosti smanjenja gubitka i bacanja hrane i promjeni neodrživih obrazaca potrošnje.

Idi na 24sata

Komentari 2

  • iinvidico 29.09.2020.

    Kad si gladan nisi svoj...

  • intellectus 28.09.2020.

    Da, teško je gladnom Predsjedniku vjerovati, a pohlepnom kakav je, još teže. Čini mi se da se Bizant urušava, da, i vrijeme je, treba ga postaviti na pravo mjesto.

Komentiraj...
Vidi sve komentare