Opća skupština UN-a usvojila je nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici te osuđuje negiranje genocida i veličanje osuđenika za ratne zločine.
Podržale su ga 84 države, 19 ih je bilo protiv, a 68 suzdržanih. Rezoluciju naziva Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. donijeli su pozivajući se na presude Međunarodnog suda pravde te Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju. Naglašava da je odgovornost za genocid individualizirana.
POGLEDAJTE VIDEO:
Za usvajanje je bila potrebna obična većina u Općoj skupštini, odnosno 97 glasova. Rezoluciju su predložile Njemačka i Ruanda. Među zemljama koje su glasale protiv rezolucije bile su Kina, Mađarska, Rusija, Bjelorusija i Srbija, dok se među zemljama koje su podržale rezoluciju nalaze Albanija, Australija, Austrija, Belgija, BiH, Bugarska, Hrvatska, Češka, Egipat, Francuska, Njemačka, Irska, Crna Gora, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Velika Britanija, Ukrajina...
Srbija se, unatoč tome što tekst rezolucije nigdje ne osuđuje tu zemlju ili Srbe za krivnju za genocid, Srbija se ovoj rezoluciji žestoko protivi. Tamošnji predsjednik Aleksandar Vučić stigao je u UN, gdje je održao govor. Na svojim društvenim mrežama pohvalio se da je sa sobom ponio zastavu Srbije, a na izglasavanju se njome ogrnuo.
- Branit ću je i čuvati. I ponosit ću se njom. Mi nismo genocidan narod! - napisao je Vučić na Instagramu.
Srpska vojska pod vodstvom notornog Ratka Mladića 11. srpnja 1995. ušla je u Srebrenicu, koja je trebala biti zona pod zaštitom UN-a. U idućih nekoliko dana ubili su najmanje 8372 ljudi. Kroz više presuda Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), koji je osnovao upravo UN, utvrđeno je da je u Srebrenici počinjen genocid. Kao dokazni materijal u Haagu poslužio je i ratni dnevnik Ratka Mladića, koji je njegova supruga skrivala u zidu. Istražitelji su pronašli dnevnik 2010. tijekom lova na krvnika, u lažnom zidu obiteljske kuće.
- Trebalo nam je 15 minuta da ubijemo cijeli autobus pun muškaraca - posvjedočio je 2013. u Haagu pokajnik Dražan Erdemović.
Osim toga, Sud BiH je za genocid osudio 14 ljudi na ukupno 243 godine zatvora, dok su za druge zločine počinjene u Srebrenici osudili još 14 ljudi na 223 godine zatvora. U Srbiji je osuđeno pet ljudi na ukupno 68 godina zatvora za zločine u Srebrenici, od kojih su četiri bivša pripadnika jedinice "Škorpioni", zbog ubojstva Srebreničana u Trnovu, a dva su bivša pripadnika ove jedinice u Hrvatskoj osuđena na 30 godina zatvora.