Učimo djecu da se znaju snaći i pronaći rješenja koja uvijek postoje, sve je moguće. Cilj se najbolje vidi u kasnijem školovanju djece jer, kad potičete kreativnost, ona nije vezana samo za likovnost. Imali smo mnoge primjere učenika koji su završili studij ekonomije, elektrotehnike ili povijesti, a koji su nam kazali kako im je ovaj program vrlo mnogo pomogao u kasnijem školovanju jer su naučili misliti kreativno, izvan granica, te rješavati svakodnevne situacije u životu.
'Kolege su radile s djecom volonterski'
Kaže nam to profesorica Laura Herceg, autorica programa LIADO, jedinstvenog verificiranog programa umjetnosti i dizajna za darovite osnovnoškolce u Hrvatskoj. LIADO ove godine slavi jubilarnih 30 godina od osnutka. Laura ga je osmislila 1991., a već iduće godine počeli su raditi uz odobrenje Ministarstva obrazovanja. Isprva su se sami financirali uz pomoć prijatelja i na volonterskoj bazi, a onda je Grad Rijeka prepoznao potencijal programa te ga odlučio financirati.
'Mala djeca su slobodna, to treba njegovati'
- Na ideju sam došla još kao studentica, radeći na različitim projektima s tadašnjim profesorom (Bogdanom Karavrisom), koji je jedini tada imao doktorat iz metodike likovne kulture i jako puno radio na razvoju kreativnosti. U sabirnom centru škole dobivali smo na tisuće radova iz cijele bivše Jugosalvije, koje smo analizirali podijeljeni u grupe gdje je svatko je imao svoj zadatak. temeljem tih analiza shvatili smo koliko je važno razvijati kreativnost kod djece i koliko se može utjecati na njihov razvoj. Djeca su, naime, skroz otvorena što su mlađa, kad nemaju još toliko znanja koje katkad blokira. Spontanost se tada brže razvija, slobodno se izražavaju i nemaju strah koji kreće u 7/8. razredu kad žele pokazati što znaju, ali im motorika nije još dovoljno razvijena te se znaju povuči. Tu nastupa mentor/moderator koji ih tog straha oslobađa. Umjetnici, naime, ne prestaju razvijati svoju kreativnost i to je vrlo važno znati, kako starimo to ne prestaje, samo ide sporije - objašnjava Herceg, koja uz pomoć ostalih profesora, već dugih 30 godina vodi program za darovite učenike od 5. do 8. razreda.
Rad izvan stereotipa
Riječ je o likovno-istraživačkom ateljeu darovitih osnovnoškolaca od 5. do 8. razreda, koji su pokazali najbolje rezultate na uvodnim testovima. Rade pod stručnim vodstvom iskusnih likovnih pedagoga, umjetnika, povjesničara umjetnosti i drugih stručnjaka. S djecom rade izvan stereotipa, istraživanjem i elaboracijom odabranih tema, likovnih problema i tehnika. Rad se odvija po dobnim skupinama jednom tjedno (subotom) po 4 sata tijekom cijele školske godine u prostorima OŠ Nikola Tesla, pod stručnim vodstvom iskusnih likovnih pedagoga čija je angažiranost omogućila poticajnu i kreativnu atmosferu.
Skupinu od najviše petnaest djece vodi jedan mentor, koji po potrebi uključuje umjetnike, povjesničare umjetnosti, različite stručnjake. Rad se s djecom odvija izvan stereotipa, istraživanjem i elaboracijom odabranih tema, likovnih problema i tehnika. Uloga mentora je promatranje i praćenje učeničkoga rada (jedan na jedan) te njihovoga individualnog psihološkog profila, interesa u području umjetničke recepcije, osobne kreativnosti, sve kako bi im omogućili temeljne orijentacije u umjetnosti i estetici.
Ideja joj je bila osnovati program još od vrtičke dobi, ali budući da je za ovakav rad potrebno 5 godina praktične edukacije, taj se san, nažalost, nije ostvario zbog nemogućnosti okupljanja volonterske ekipe za rad.
- Da budemo jasni, provoditi program za osnovnoškolce je veliki uspjeh, ali potencijalna darovitost djece prepoznaje se još od naranije, vrtičke dobi, kada su djeca neopterećena znanjem koje nekad može biti kočnica. Veliki pomak bio bi kada bi se program provodio od 1. razreda jer što su djeca mlađa to se njihova kreativnost brže razvija - pojašnjava Herceg, koja je davnih dana vodila i školu za darovite srednjoškolce na nivou županije, koju su pohađala djeca iz cijele Hrvatske. Škola se održavala dva puta godišnje po tjedan dana intenzivnog rada od jutra do mraka. Pokrivala se ne samo likovnost nego i kreativno pisanje, kompozicija, glazba, novinarstvo, video... Tada je, kaže, prateći razvoj djece ustanovila kako se i u kratkom vremenu može utjecati na njihovu kreativnost. Svoje znanje i iskustvo implementirala je u osmišljavanju programa koje 30 sustavno prenosi na darovite likovnjake.
Herceg sve svoje subote provodi u radu s djecom. Ovdje, kaže, zaboravi na sve probleme jer jednostavno uroni u neki drugi svijet.
Mnogi od njih osvajači su mnogobrojnih županijskih i međunarodnih nagrada, a neki namjeravaju nastaviti baviti se umjetnošću, grafičkim dizajnom, stripom... Svaka godina iznjedri dva-tri umjetnika, ali program koristi svima, dodaje riječka profesorica, koja je podučila i neke umjetnike koji danas izlažu čak u New Yorku. No svi su složni da će im neizmjerno nedostajati njihova učiteljica Laura, koja iduće godine ide u mirovinu. Kako kaže, najveća bi joj nagrada za rad bila pokretanje jedinstvene likovne škole.
- Program sam odavno napisala, no problem je što se u zakonu nigdje ne navodi takva škola. Postoji glazbena i baletna, treba dodati samo likovnu, a to se može jedino zalaganjem naših političara u Saboru, da se doda ta jedna riječ - zaključuje Laura Herceg.