Uljanik d.d. u stečaju nastavlja s poslovanjem, a stečajna upraviteljica Marija Ružić dobila je rok od trideset dana za izradu poslovnog odnosno stečajnog plana kojim bi se trebala definirati budućnost i eventualni put oživljavanja pulske brodogradnje, odlučeno je u petak na izvještajnom sudskom ročištu za Uljanik d.d.
Tako su odlučili vjerovnici Uljanikova holdinga, prihvativši na izvještajnom ročištu prijedloge stečajne upraviteljice Marije Ružić. Ona je zaključila da uz određene uvjete od kojih je najvažniji osiguravanje financija, te kroz sinergiju s Uljanik Brodogradilištem, postoje realni osnovi za izradu plana koji će omogućiti nastavak brodograđevne djelatnosti u Pulskom zaljevu.
Kako se čulo na ročištu, imovina tvrtke koja je upravljala i koordinirala procesima ugovaranja i izgradnje brodova, nakon prodaje jaružala, iznosit će oko 675 milijuna kuna dok su obaveze nešto veće od 4,3 milijarde kuna. Najznačajniji dio imovine su četiri broda koja su u raznim fazama izgrađenosti, ali i koncesija na područje na kojem se nalazi brodogradilište, a koja je 2011. godine sklopljena na trideset godina.
Tijekom ročišta stigla je potvrda Fine da je jedina ponuda na dražbi za jaružalo stigla iz Grupacije Jan de Nul, odnosno tvrtke DMM iz Luksemburga koja je bila i naručitelj tog broda, te da je ponuđena cijena 20 tisuća kuna veća od početne. Inače, tijekom jučerašnjeg dana sud u Rijeci prihvatio je zahtjev kompanije JDN da se Uljaniku zabrani prodaja opreme za koju oni imaju licencno pravo, no očito se radilo tek o "osiguraču" koji je trebao zajamčiti da brod neće završiti u čijim drugim rukama.
Nakon ročišta stečajna upraviteljica Marija Ružić je izjavila kako misli da Uljanik ima mogućnost nastavka djelatnosti jer, kako je rekla još uvijek ima koncesiju, vrsne radnike i četiri broda u gradnji, koji nisu predmet prodaje.
"Vjerujem da eventualnom sinergijom s drugim stečajnim dužnikom, a to je Uljanik brodogradilište, ima uvjeta za nastavak djelatnosti. Jedan od bitnih uvjeta su financijski izvori sredstava kako bi se taj dio priče odradio. Svi drugi elementi postoje, osim financijskog, a za njega je potrebno duže vrijeme odnosno dok se ne utvrde izvori financiranja i garancije koje se za ovakvu vrstu djelatnosti moraju osigurati", rekla je Ružić.
Na pitanje da li bi to trebali osigurati državne institucije, odgovorila je kako pretpostavlja da bi to trebali upravo one osigurati, no nije htjela govoriti o eventualnim iznosima.
Predsjednik Jadranskog sindikata Boris Cerovac uz ostalo je rekao kako je trenutno teško nagađati što će se dogoditi, dodavši kako je prilično rezerviran jer su i do sada bezbroj puta stizala obećanja koja nisu izvršena.
"Nažalost do rješenja nije došlo pa ne vidim zašto bi sada bilo drugačije", zaključio je on.
Osvrnuo se i na štrajk u Đuri Đakoviću te istaknuo kako to dokazuje da "industrija ovoj državi ne znači ništa".
"Gazi nas se na sve strane, kako sindikalce tako i radnike. Krajnje je vrijeme da se Hrvatska digne u borbu protiv ove ali i prijašnjih Vlada koje ne žele očuvati industriju i ne žele raditi na industriji. Umjesto da otvaramo radna mjesta, ona se gase", rekao je Cerovac.
Samir Hadžić iz Jadranskog sindikata napomenuo je kako se svi dosadašnji predloženi planovi restrukturiranja Uljanika temelje na gradnjama.
"Najveći vjerovnik, onaj koji je platio jamstva, je država i ona će odlučivati da li će gradnje prodavati i u kojem stanju. Na osnovu toga ćemo graditi taj plan, drugačije ne ide. U svakom slučaju mislim da smo danas napravili prvi mali pozitivan korak, rekao je Hadžić.