Na panelu “Nezaustavljiva tehnologija: 5G & Next infrastruktura za Industriju 4.0” govorilo se o tome kako će IoT i 5G utjecati na promjene u prijevozu, upravljanju proizvodnim procesima ili pružanju različitih usluga. Bilo je govora i o futurističkom svijetu metaversea te primjeni NFT-a kao virtualnih reprezentacija turističkih spomenika. Je li Hrvatska uopće spremna za Industriju 4.0 i može li ona značajno unaprijediti naše gospodarstvo?
- U kontekstu digitalizacije, nema više puno izbora u spremnosti da se bude u korak s industrijom 4.0, ako znamo da ulaganje u tehnologiju utječe na konkurentnost, produktivnost i povećanje ukupnoga gospodarskog napretka. Po stupnju digitalne integracije u poduzećima, Hrvatska zauzima prosjek na razini EU. Intencija je daljnji rast i razvoj i težiti prema boljem, što kao društvo još ‘nježno’ činimo na različitim razinama tržišnih skupina. No rast u pokazateljima, iako blagi, daje nadu da smo na dobrom putu - kaže Andreja Kajtaz, direktorica Sektora digitalnih rješenja u Fini. Zlatko Horvat, direktor tvrtke LEAPWISE, smatra kako stanje u industriji nije ohrabrujuće.
- Prema istraživanju HNB-a iz 2021. godine, tek 2% tvrtki spremno je za I4.0. U istraživanju je sudjelovalo malo više od 7000 tvrtki iz različitih gospodarskih sektora. Tek 141 tvrtka pokazala je potencijal za I4.0, a za 58 tvrtki može se reći da zadovoljavaju kriterije za I4.0. Ulaganje u I4.0 tvrtkama otvara nova tržišta, podiže razinu znanja, a dugoročno, naravno, i profitabilnost, efikasnost i stabilnost, imaju veći omjer kapitala i rada, mnogo su konkurentnije na vanjskim tržištima, više plaćaju svoje zaposlenike i, naravno, ostvaruju veći udio prihoda od izvoza u usporedbi s tradicionalnim tvrtkama. Tvrtke spremne za I4.0 imaju bolje pokazatelje investiranja, efikasnost troškova, tehničku opremljenost, te iako imaju veći omjer rada i kapitala, trošak koji plaćaju za zaposlenike dva puta je veći nego u tradicionalnim tvrtkama - ističe Horvat.
Joško Stella, direktor Turističke zajednice Splitsko-dalmatinske županije, napominje da industrija 4.0 donosi veću produktivnost, efikasnost, fleksibilnost, profitabilnost i bolje korisničko iskustvo, a samim time može unaprijediti gospodarstvo ako se uklone i smanje nedostaci industrije 4.0, poput softverskih pogrešaka, problema pri integraciji različitih softvera, otklanjanje mogućnosti hakiranja i sl.
- Najveći problemi Hrvatske su birokracija uprave, problem radne snage te nedovoljna informiranost, a prednosti su uvedena širokopojasna mreža, djelomično provedena digitalizacija i generalna spremnost na industriju 4.0 - ističe Stella.
Ivan Uremović, direktor Odjela strategije i planiranja pristupnih mreža HT-a, kaže kako im je Ekonomski institut izradio sjajnu studiju kojom se nastojalo sveobuhvatno sagledati učinke 5G-a na hrvatsko gospodarstvo i na svakodnevni život. Napravljena je analiza utjecaja po svim hrvatskim županijama i gleda se kroz 4 klastera – proizvodnja - transport, pametno selo, pametni grad, pametna javna uprava.
- Rezultati su za nas ohrabrujući. Vidi se da bi u sljedećim godinama trebali dobiti dodatne vrijednosti od gotovo 10 milijardi kuna. Utjecaj na razini Hrvatske trebao bi biti gotovo 2%, odnosno 1,72%. Trebamo biti svjesni da je 5G ekosustav tek u začetku. Znači, mi smo sad u periodu gradnje infrastrukture koja je preduvjet i motivator za sve da počnemo na tome graditi elemente koji će učiniti naše proizvodne procese efikasnijim. Oni će onda donijeti određenu uštedu koja će omogućit dodatne prihode. Tu govorimo o povećanju prihoda od 20 do 50 posto. Govori se o smanjenju troškova na razini 10 posto. I sad je to segmentirano na svaku pojedinu županiju. To je jako bitan dokumet za sve u Hrvatskoj iz kojega se vidi da budući razvoj 5G-a predstavlja temelj i otvara niz mogućnosti za društvo - ističe Uremović
.