Ukrajinci koji su napustili svoje domove kako bi pobjegli od ruske invazije imaju bolji tretman od ljudi raseljenih zbog drugih ratova i izvanrednih situacija, priopćilo je Vijeće Europe, pozivajući države članice da podrže sve jednako.
U svom godišnjem izvješću Europska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, piše da su uloženi "napori vrijedni divljenja" da se podrže Ukrajinci od početka rata u veljači 2022. No navodi se i da se tretman ljudi iz Ukrajine razlikuje ovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti.
Primjerice, uvjeti smještaja ponuđeni Romima s ukrajinskim državljanstvom bili su niže kvalitete od onih ponuđenih drugim Ukrajincima u istoj situaciji, ukazuje izvješće te komisije. Ubrzo nakon početka rata, Afrička unija priopćila je da je uznemirena izvještajima da je afričkim državljanima u Ukrajini uskraćeno pravo na siguran prelazak granice.
Također su uočene značajne razlike između kvalitete prihvatnih centara i usluga koje se pružaju Ukrajincima u usporedbi s izbjeglicama i tražiteljima azila iz drugih zemalja, dodaje ECRI.
- Standard treba biti dobrodošlica svim ljudima odasvud, kakvu su uživali Ukrajinci - rekao je izvršni tajnik ECRI-ja Johan Friestedt na konferenciji za novinare.
Upitan jesu li se Ukrajinci susreli s više solidarnosti jer su većina bijelci, predsjednik ovog tijela Bertil Cottier rekao je da je „uvijek lakše kad su ljudi više-manje poput vas." Iz ECRI-ja kažu da svim raseljenim osobama, bez obzira na nacionalnost, boju kože ili vjeru, treba ponuditi odgovarajuću zaštitu i potporu.
Prijavljeni su incidenti mržnje protiv Ukrajine, ali sveukupno je javni diskurs i dalje solidarnost i potpora, a neprijateljski narativi, uključujući političare, bili su prisutniji protiv ljudi iz drugih dijelova svijeta, tvrdi komisija. Diljem Europe raseljeno je oko 6 milijuna Ukrajinaca.
U izvješću se također navodi da je broj incidenata iz mržnje protiv muslimana porastao nakon napada Hamasa na Izrael 7. listopada.
- Muslimani su okrivljeni za napad... na temelju stereotipa o cijelim zajednicama i njihovoj percipiranoj povezanosti s upotrebom nasilja - objašnjava ECRI.
Nekoliko europskih zemalja također je iskusilo porast antisemitizma, od govora mržnje do fizičkih napada na Židove.
- Dok se kritika Izraela ne može sama po sebi smatrati antisemitskom, pozivanje na ubojstvo Židova može - stoji u izvješću ECRI-ja.