U sklopu USKOK-ove akcije 'Hipokrat' koja je u tijeku u Ludbregu i Varaždinu navodno su uhićeni čelnici farmaceutske tvrtke Farmal. Uhićena je cijela uprava tvrtke, kao i 27 terenskih djelatnika. Tereti ih se za udruživanje radi počinjenja kaznenog djela davanja mita liječnicima opće prakse. 

"Na temelju prikupljenih podataka i dokaza postoji osnova sumnje da su se prvoosumnjičenik, predsjednik Uprave jedne farmaceutske kuće, drugoosumnjičena, financijska direktorica iste kuće, trećeosumnjičenik, regionalni direktor sektora jug i četvrtoosumnjičenik, regionalni direktor sektora sjever, od 2009. godine do 12. studenoga 2012., u Ludbregu, dogovorili da će u ime farmaceutske tvrtke kontinuirano nagrađivati liječnike i ljekarnike davanjem novca i drugih darova u vrijednosti od pet do 10 posto od vrijednosti lijekova koje liječnici propišu iz ponude njihove farmaceutske kuće. U cilju realizacije navedenog angažirali su 22 osumnjičenih zaposlenika i stručnih suradnika farmaceutske kuće koji su kontinuirano, sukladno njihovim uputama, većem broju liječnika i ljekarnika davali novac, vrijednosne bonove za kupovinu u trgovačkim kućama, kupovinu robe te plaćanje putovanja na teret farmaceutske kuće, kao protuuslugu za propisivanje lijekova iz njihove ponude, a ljekarnicima kao protuuslugu za naručivanje i evidentiranje izdavanja lijekova", pišu iz USKOK-a.

Priveden direktor tvrtke Farmal

Oko 12 sati ispred zgrade tvrtke došla su dva automobila zagrebačkih registracija. Iz jednog od njih izašao i Dražen Dedi, direktor Farmala, a u automobilima je sveukupno bilo šest ljudi. Ušli su u zgradu. Prema još uvijek nepotvrđenim informacijama, akcija je pokrenuta jer je tvrtka davala mito liječnicima opće prakse kako bi propisivali lijekove iz njihovih pogona. 

Dražen Dedi je oko 17.15 sati u pratnji USKOK-ovih istražitelja napustio prostorije tvrtke. 

Ostojić: Neću tolerirati korupciju u zdravstvu!  

Jutros je me nazvao Mladen Bajić i rekao da je akcija počela. Osumnjičeno je 350 liječnika iz cijele Hrvatske, a oni će biti istraživani po etapama kako se ne bi urušio zdravstveni sustav. Za još njih 49 postoji osnovana sumnja za počinjeno kazneno djelo. Više vam ne mogu reći jer se radi o USKOK-ovom predmetu, rekao je Ostojić te dodao kako je ova akcija pokazatelj da aktualna vlast ne odustaje od borbe protiv korupcije: 

- Društvo bez korupcije je naš cilj i ja neću tolerirati nikakvu korupciju u zdravstvu. Liječnici koji su nečasno postupali nanijeli su veliku štetu onim liječnicima koji časno rade svoj posao, a najgore je što takvim postupcima ruše povjerenje pacijenata u zdravstveni sustav, zaključio je ministar. 

Ostojić je u vijestima RTL-a rekao kako će oni liječnici, kojima se dokaže krivnja, biti suspendirani te da će im se oduzeti licenca za rad jer su ugrozili zdravlje građana. 

- Komora će odraditi svoj dio posla. Oni koji su propisivali određene lijekove i za to primali novac, pa to je dno dna. Tužan dan za hrvatsko zdravstvo - rekao je Ostojić. Dodao je kako korupcija karakterna osobina, a ne značajka profesije.

- To je rak, maligna bolest. To smo govorili još u Planu 21, svi ovi naši potezi su usmjereni protiv korupcije, dodao je.

- Osnovao sam krizni stožer, svi ravnatelji županijskih i kliničkih bolnica podigli su pripravnost i mreža HZZO-a bit će popunjena iz velike većine čestitih liječnika koji pošteno rade, izjavio je ministar Ostojić u Dnevniku HTV-a. 

'Svaki euro za borbu protiv korupcije donosi osam eura'

Ostojić je iskoristio prigodu i pohvalio se dosadašnjim uspjesima u borbi protiv korupcije u zdravstvu.

- Ukinuli smo privatne monopole i objedinili javnu nabavu. Kad sam došao u ministarstvo zatekao sam i nekoliko natječaja za kupovinu "muzejskih" aparata, starih i do pet godina. Zaustavili smo i to i tako uštedjeli stotinjak milijuna kuna. Ukazali smo i na razlike u cijeni ugradbenih materijala od koji su se neki ranije kupovali i po nekoliko puta većim cijenama. Svaki euro potrošen u bori protiv korupcije donosi osam eura, a to piše i u našoj strategiji razvoja zdravstvenog sustava. Pokazali smo da mislimo ozbiljno i doći ćemo do cilja, društva bez korupcije -  zaključio je Ostojić

Navodno je Uskokova akcija krenula temeljem upozorenja novinarke Slobodne Dalmacije Nataše Škaričić. 

- Cijelu svoju karijeru manje ili više se bavim korupcijom u zdravstvu pa sam imala priliku često razgovarati sa DORH-om - rekla je za Večernji list Nataša Škaričić. 

Dodala je da se ovom akcijom konačno pokazalo da su neke informacije iz tih razgovora važne za procesuiranje jednog segmenta korupcije u zdravstvu. 

'Liječnicima su išli visoki iznosi, ali je još više oštećen HZZO' 

Farmal je inače dio njemačke farmaceutske kompanije Dermapharm koja će o svemu biti obaviještena ako se sumnje za korupciju pokažu točnim. 

- Postoji značajna sprega između liječnika i farmacije. Nije moguće da njemačka kompanija nije znala za ovo, i  procjenjujem da će biti istrage. Zna se koliko su liječnici primali novca, ali ne smijem to još iznositi. Riječ je o relativnom velikim iznosima, ali je mnogo značajnije to za koliko je oštećen proračun HZZO-a - rekla je Škaričić za HRT.

Na pitanje  što ova akcija znači za pacijente, jesu li oni bili ugroženi, Škaričić smatra da jesu. 

Pitanje je koliko im je tih lijekova zapravo trebalo pacijentima

- Ovdje je riječ o tome da se na jedan umjetan način 'bilda' količina lijekova, a pitanje je koliko je tih lijekova zapravo trebalo pacijentima - rekla je Škaričić.

Ines Balint, predsjednica Kongresa Hrvatske obiteljske medicine (KOHOM), rekla je za HRT da pri određivanju lijekova pacijent mora biti u prvom planu, da on treba dobiti ono što je najkvalitetnije. Balint napominje da bi se u budućnosti prilikom sugeriranja lijekova trebala navesti djelatna molekula koja će pomoći pacijentu,  a ne poimence neki baš određeni lijek. 

HZZO: Naši osiguranici neće ostati bez liječnika

HZZO je objavio kako podupire akciju USKOK-a jer je, kako kažu, svako otkrivanje zlouporaba među zdravstvenim djelatnicima u službi zaštite osiguranika HZZO-a i u službi zaštite novaca koji osiguranici izdvajaju za zdravstvenu zaštitu. 

- S obzirom na najave o kaznenih prijavama protiv liječnika obiteljske medicine, a kako se ne bi dogodilo da ijedan osiguranik ostane bez svojeg obiteljskog liječnika, HZZO je već ponudio sve oblike suradnje ravnateljima domova zdravlja i županijskim uredima mjerodavnim za zdravstvo radi organizacije rada doktora obiteljske medicine. HZZO će ako neke ordinacije obiteljske medicine 'ispadnu' iz mreže javno zdravstvene službe, pronaći način da se organizira rad ordinacija kako njihovi osiguranici ne bi ispaštali i bili uskraćeni na bilo koji način kad je u pitanju zdravstvena zaštita - piše u priopćenju HZZO-a.

Listu lijekova koju proizvodi tvrtka Farmal možete pogledate OVDJE.

Njemački vlasnici u šoku zbog istrage u Farmalu

Izvor iz ludbreške kompanije za Večernji list je rekao kako su u njemačkoj kompaniji Dermapharm bili u šoku nakon što su doznali da je privedeno 30-djelatnika tvrtke u njihovom vlasništvu. Šok je bio i što je pogon zbog istrage bio zatvoren, zbog čega bi hrvatske vlasti mogle očekivati prigovore. Na svoja radna mjesta nisu mogli niti zaposlenici poput računovodstva koji nisu imali veze sa istragom. 

U sjedištu Dermapharma kod Münchena sazvan je hitan sastanak sa dijelom Farmalova menadžmenta kako bi našli rješenje o nastavku poslovanja.

Njemački Dermapharm tvrtku Farmal kupio je u veljači 2011. godine od Miljenka Boršćaka  te je u njihovom 95-postotnom vlasništvu. Tvrtka i ima više od 100 zaposlenih, a drži 2,12 posto hrvatskog tržišta generičkih lijekova. 

Njemački Vrhovni sud: Liječnici smiju primati novčane potpore

Prije pola godine u Njemačkoj je otkriveno da su farmaceutske kompanije podmićivale liječnike, a jedna kompanija je privatnim liječnicima isplaćivala po 18.000 eura kako bi pacijentima prepisivali njihove lijekove. Podignuta je optužnica protiv liječnika, a Vrhovni sud je presudio da kako 'privatni liječnici smiju primati novčane potpore jer nisu državni službenici ni predstavnici javnog zdravstvenog osiguranja'. Sud je također presudio i da zaposlenici farmaceutskih tvrtki smiju davati novac privatnim liječnicima. Presuda je dočekana s mnogo kritika, a najviše se pobunio oporbeni SPD i stranka Zelenih te su najavili nacrt zakona koji bi izjednačio privatne i liječnike u državnim bolnicama, piše Večernji list.