Sa samo 55 posto djece uključene u rani sustav odgoja i obrazovanja (jaslice i vrtić do predškolskog programa), Hrvatska je i po ovome pitanju među najgorima u Europi. Sustavni rani predškolski odgoj, prema svim znanstvenim istraživnjima i pokazateljima iz drugih zemalja, gotovo je ključan kako bi djeca razvila potrebne društvene, motoričke, emotivne vještine. No kod nas su vrtići i dalje svedeni na servise za čuvanje djece, nema sustavne organizacije predškolskog odgoja, a zaposleni su potplaćeni i preopterećeni. Uz to, potpadaju pod lokalnu upravu i samoupravu, što znači da su prepušteni na nemilost lokalnoj politici koja uglavnom ne uvažava struku.

'Nisu ništa radili 20 godina'

Na sve to su jučer na konferenciji za novinare u nekoliko gradova upozorili predstavnici pet strukovnih udruga i četiri sindikata odgajatelja u dječjim vrtićima. Oni su ponovo istupili zbog izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koje su upravo u drugom čitanju u Saboru. No struka nije zadovoljna tim izmjenama. Pritisak postaje sve veći, jer bi Hrvatska već do 2023. trebala bi dosegnuti razinu do 97 posto uključenosti djece, kazala je jučer Božica Žilić iz Sindikata obrazovanja, medija i kulture. To će teško biti ostvareno.

- Budući da nisu radili što treba više od 20 godina, sad imamo ovakav pritisak. Umjesto rješenja, dosad je na djelu bilo marginaliziranje i ignoriranje struke, odgojitelja i roditelja te zanemarivanje prava djece. Državi, ministarstvima i svim vladama do sad bila puna usta demografskih mjera, pronatalitetne politike i kvalitetnog sustava odgoja i obrazovanja, a realizacija im je minimalna ili nikakva - istaknula je Žilić.

Jednaki uvjeti za svu djecu

- Uvjeti u kojima odgojitelji rade i uvjeti što ih pružaju djeci nisu zadovoljavajući. Zakon je šest puta mijenjan, a ni jedna promjena nije donijela ono što je tražila struka - kazala je Katarina Turković Gulin, čelnica Udruge odgojitelja Sidro, koja je i na ovaj prijedlog izmjena podnijela brojne prijedloge izmjena, koji uglavnom nisu prihvaćeni.

Neki od prijedloga Sidra bili su određivanje jedinstvene ekonomske cijene za sve vrtiće kao minimum obveze ulaganja jedinica lokalne samouprave, izmjene u sastavu Upravnog vijeća vrtića, ograničavanje imenovanja ravnatelja na dva mandata, jasno definiranje uvjeta i obveze zapošljavanja pomoćnika i komunikacijskih posrednika u dječjim vrtićima, mogućnost stjecanja dodatnih kompetencija za srodna zvanja, ali bez ograničavanja na samo učitelja i bez stjecanja zvanja prvostupnika RPOO.

Odgojiteljica sama na 15 djece

Protiv predloženih mjera očitovali su se i drugi predstavnici stručnih suradnika te djelatnika u dječjim vrtićima, ocijenivši da se ovim izmjenama čini dodatna šteta i produbljuje diskriminacija među djecom. Vrtići nisu dostupni jednako djeci ovisno o tome gdje žive njihove obitelji, u velikim gradovima ne rješava se pitanje nedostatka prostora, kvalitetni i dodatni programi dostupni su uglavnom u privatnim vrtićima, te onima u većim gradovima, a odgojitelji su loše plaćeni, te ih se tretira kao "babysittere", ne dobivaju dovoljno stručnih edukacija. Da ne spominjemo situacije u, primjerice, Zagrebu, gdje je ponekad na 15 najmanje djece tek jedna odgojiteljica u smjeni. Na sve to oni sami upozoravaju već godinama.

- S obzirom da je Vlada zanemarila naše zahtjeve, danas ćemo ostati ovdje cijeli dan i čekati rasplet drugoga čitanja prijedloga zakona - poručila je Turković Gulin i najavila kako će ponavljati prosvjed koliko god bude trebalo, ne samo u Zagrebu, nego i u Osijeku, Rijeci, Puli i Čakovcu.

'Neka država preuzme financiranje'

Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske Iskra Vostrel Prpić ocijenila je da problemi počivaju na neadekvatnom modelu financiranja jer se cjelokupni rani predškolski odgoj i obrazovanje financiraju iz lokalnih proračuna. Nema svako dijete jednaku mogućnost za odgoj i obrazovanje jer ako nema novaca nema ni vrtića. Tražimo jednake plaće i uvjete za djecu u cijeloj Hrvatskoj, a to se može postići jedino ako se država uključi u financiranje ranoga predškolskog obrazovanja, ocijenila je.

Božica Žilić poručila je kako se država godinama loše odnosi prema sustavu ranoga odgoja i obrazovanja, a sad bi htjela veću razinu uključenosti djece u taj sustav, što se prelama preko djece, roditelja i zaposlenih u sustavu.

Ministar Fuchs: Ja ih ne razumijem 

Ministar znanosti i obrazovanja jasno je dao do znanja da prosvjednike neće primiti jer ih ne razumije. 

- S jedne strane, ako govorimo o prosvjedima koji bi bili vezani uz primanja zaposlenih u dječjim vrtićima, onda bi sukladno važećem i budućem zakonu pravo mjesto za rješavanje tog pitanja bili vlasnici dječjih vrtića, a to su, kao što znamo, lokalna uprava i samouprava, gradovi, općine itd. S druge strane, treba kazati i to da najniža plaća u dječjim vrtićima može biti jedino prosječna plaća zaposlenih u osnovnim školama. Što naravno znači da općine i gradovi koji su vlasnici mogu na tu najnižu plaću nadodati još koliko su u mogućnosti dodati, pa je to jedan od razloga zašto se primanja u dječjim vrtićima značajno razlikuju od grada do grada, od općine do općine - komentirao je Radovan Fuchs poslije sjednice Vlade, te prilično uzrujano zaključio:

- Mi procjenjujemo da će, kad se izgradi novi broj vrtića, trebati oko 2000 novih zapošljavanja u tom segmentu, pa zbilja ne razumijem ovaj vid pritiska i to je nešto što sam najmanje očekivao da će se desiti. Oni su nam se obraćali sa istim tim pitanjem, derogiranjem pedagoškog standarda, ali to ne razumijem. Neću ih primiti.