Udruga Franak pozvala je u subotu sve potrošače oštećene u 'slučaju franak' da poduzmu potrebne radnje za podizanje privatnih tužbi, "jer ukoliko ne tuže najkasnije 13. lipnja, izgubit će pravo potraživati preplaćene kamate, koje su od 14. lipnja 2019. u zastari za sve banke osim za Sberbank d.d. (prije Volksbank)".
Voditeljica ureda Udruge Franak Sandra Žiga pozvala je sve potrošače oštećene nepoštenom valutnom klauzulom CHF i primjenom nepoštene promjene kamatne stope da hitno pronađu odvjetnika za zastupanje, ako to već nisu učinili.
- Potrebno je hitno zatražiti dokumentaciju potrebnu za izračun preplaćenih iznosa, ako to već nije učinjeno - rekla je Žiga na konferenciji za novinare.
Objasnila je kako je sve to potrebno kako bi tužbe mogle biti podignute najkasnije 13. lipnja, kada je zadnji dan prije nastupa zastare potraživanja za preplaćene kamate.
- Potrošači koji su podigli kredite u Volksbank odnosno Sberbank, ne bi trebali ništa poduzimati prije nego se riješi pitanje revizija banaka na kolektivnu presudu na Vrhovnome sudu RH. Svi koji su podigli kredite u toj banci imaju vremena za tužbe do lipnja 2023. i stoga nemaju potrebe žuriti - kazala je Žiga.
Aleksić dužnicima: Hitno pronađite odvjetnike za zastupanje
Saborski zastupnik stranke SNAGA i njen kandidat na izborima za Europski parlament Goran Aleksić preporučio je svim dužnicima iz ostalih sedam banaka (Zaba, PBZ, Splitska banka - sada OTP banka, RBA, Addiko - bivša Hypo i Erste banka) da hitno pronađu odvjetnike za zastupanje, ako to još nisu učinili, a žele tužiti te da hitno zatraže potrebnu dokumentaciju od banaka, ako to još nisu učinili.
- Ukoliko banka ne dostavi dokumentaciju do 25. svibnja, s odvjetnikom se treba dogovoriti o brzome slanju tužbe na sud, i to na način da se tužba preda kao tzv. stupnjevita tužba na temelju članka 186.b stavak 3. Zakona o parničnom postupku, ako ne postoji baš nikakva dokumentacija ili da se tužba preda uz izračun na temelju nepotpune dokumentacije koju tužitelj potrošač eventualno posjeduje - rekao je Aleksić.
Naveo je kako je za konvertirane kredite najbolje da se u zahtjevu za vraćanje preplaćenih iznosa odmah istaknu i preplaćene kamate i preplaćeni tečaj, jer je za usporedbu konverzije i stvarne preplate na temelju presude potrebno zatražiti sve što je preplaćeno tijekom otplate do dana konverzije.
- Potrebno je tužbom zatražiti i razliku glavnica, i to razliku konvertirane glavnice u kunama i preostale CHF glavnice u kunama prije konverzije po početnome tečaju CHF - istaknuo je Aleksić.
Odvjetnica Patricia Đurić osvrnula se na zakonsku mogućnost podizanja stupnjevite tužbe na temelju članka 186.b stavka 3. Zakona o parničnom postupku.
- Tim stavkom nedvojbeno je utvrđeno pravo svakog tužitelja da podigne tužbu bez izračuna kondemnatornog zahtjeva za isplatu, uslijed činjenice da nije mogao nabaviti dokumentaciju, prije svega zbog toga jer tužena banka tu dokumentaciju nije htjela dostaviti ili je nije dostavila do podnošenja tužbe za koju prijeti skora zastara, a koju dokumentaciju je banka dužna dati odnosno koja se može smatrati zajedničkom za obje stranke - kazala je.
Potvrdila je da tužitelji mogu u kratkome vremenu koje je preostalo do 13. lipnja 2019. svoje tužbe podići na takav način.
- I sudovi će onda morati prihvatiti takve tužbe uz utvrđivanje iznosa zahtjeva za isplatu na sudu nakon što tužena banka dostavi dokumentaciju, gdje će se vještačenjem utvrditi visina novčanih iznosa za isplatu - ustvrdila je.
Upozorila je da postoji određeni rizik vezan za činjenicu da još uvijek nisu riješene revizije banaka na Vrhovnome sudu te da će se tek nakon njih znati "sve o slučaju franak".
- Međutim, zbog zastare potraživanja preplaćenih kamata, svatko mora odlučiti hoće li preuzeti rizik vezan uz revizije banaka. Budući da prije te odluke vjerojatno neće biti održano niti jedno ročište, rizici za tužitelje nisu veliki, kao u slučaju kada se već daleko ode u sudskim utvrđivanjima prava tužitelja na isplatu, što uzrokuje onda i značajnije sudske troškove - navela je Đurić.