Najveći udio televizijskih priloga u kojima se pojavljuju žene bilježi RTL (39 posto), zatim HTV (37 posto), pa Nova TV (33 posto), a prosjek sve tri televizije iznosi 36 posto, rezultati su analize predstavljene na konferenciji o ženama u medijskom prostoru održane u subotu.
Analiza Agencije za elektroničke medije (AEM) provedena je tijekom listopada 2021., a bile su pregledane 93 središnje informativne emisije s 2439 priloga od kojih se u 889 pojavljuju žene. Kako je istaknuto, žene se najviše pojavljuju u temama vezanim za znanost i zdravlje i socijalu, slijede teme vezane uz društvo i pravni okvir, a tek onda politika i Vlada s udjelom od samo 15 posto.
Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek je govorila o pristupu da su u određenim, prije svega, političkim temama stručni sugovornici uglavnom muškarci što dovodi do njihove naglašene dominacije u medijskom prostoru.
Obuljen Koržinek: Stereotipi prisutni, no ohrabruje da smo postali osvješteniji
''Sigurno je da su stereotipi prisutni. Ono što ohrabruje jest da iz istraživanja vidimo da smo osvješteniji o potrebi afirmacije ravnopravnosti spolova u medijima, pa onda i položaja žena općenito u društvu. Ohrabruje i da su podaci za Hrvatsku čak i bolji nego u nekim drugim državama, međutim to nas ne treba zadovoljiti'', kazala je ministrica. Dodala je kako je cilj kroz kroz sve javne politike, uključivši i medijske, promicati ravnopravnost i doprinos žena u društvu. Naglasila je i potrebu poticanja medijske pismenosti kako bi se smanjio govor mržnje prvenstveno na društvenim mrežama.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, koja je u suradnji s Agencijom za elektroničke medije (AEM) i organizirala konferenciju, ocijenila je kako možemo biti zadovoljni napretkom u vidljivosti žena u medijskom prostoru.
Glavak: Žene jedan mjesec u godini rade besplatno
''Imamo bolje podatke nego druge zemlje Europske unije. Međutim kada govorimo o ravnopravnosti žena, osvrnimo se i na plaće žena i muškaraca. S obzirom na razliku u plaćama, žene jedan mjesec u godini rade besplatno. To moramo promijeniti. Nepravilnosti i nejednakosti moraju se promijeniti, a to radimo na razini Europskog parlamenta'', kazala je Glavak. Dodala je i kako se povećanjem zastupljenosti žena u medijskom prostoru treba potaknuti mlade žene da se bore za bolje pozicije moći.
''Ono što ne možete vidjeti, ne možete ni željeti postati. Stoga je važno raditi na tome da u medijskom prostoru žene ne progovaraju samo o tipičnim ženskim temama. Ako proširimo temu, još uvijek nema dovoljno žena na tzv. pozicijama moći gdje se donose odluke, nema puno žena koje su predsjednice uprava. Podaci nam govore da nam treba 67 godina da postignemo ravnopravnost žena'', kazala je Glavak.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić ocijenila je žalosnim da se kroz provedene analize 140 upravljačkih društava vidi da su žene još daleko od ravnopravnosti.
''Ravnopravnost se može postići kroz edukaciju. Potrebne su edukacije s poslodavcima, transparentnost u odabirima ljudi. Što se tiče medija samih, nemamo točnu analizu jer je ona vrlo fluktualna'', kazala je Ljubičić.
Rezultate najnovijeg istraživanja Agencije za elektroničke medije o zastupljenosti žena i muškaraca u informativnim programima triju nacionalnih televizija predstavio je član Vijeća za elektroničke medije Vanja Gavran. U sklopu konferencije održana je i panel-rasprava o ženama u medijskom prostoru u kojoj su sudjelovali Branko Nađvinski, novinar i urednik HTV-a, direktorica Informativnog programa Nove TV Ksenija Kardum, glavna urednica Informativnog programa RTL-a Željka Marijanović, članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica te pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Konferencija o budućnosti Europe, u sklopu koje je održan skup u Zagrebu, službeno je pokrenuta 9. svibnja 2021. u Strasbourgu. Zastupnica Sunčana Glavak izabrana je za članicu izaslanstva Europskog parlamenta na plenarnoj skupštini Konferencije o budućnosti Europe, ujedno je članica radne skupine za migracije te radne skupine Kluba zastupnika EPP-a o budućnosti Europe.
Održavanjem konferencije u Zagrebu želi se doprinijeti promjenama u političkim i društvenim procesima te iznesena stajališta, ideje i prijedloge implementirati u europske politike. Zaključci konferencije bit će uneseni na višejezičnu digitalnu platformu Europske komisije futureu.europa.eu kao izravan doprinos raspravama u okviru Konferencije o budućnosti Europe.