Bolje išta nego ništa, riječi su kojima su oporbeni zastupnici dočekali izmjene Zakona o subvencioniranju kredita, koji predviđa da se ta mjera produžava na iduće tri godine, ali uz drugačije uvjete nego lani. Oporba upozorava da su izmjenama zakona učinjenje dodatne nove nepravde, a sporno im je smanjivanje subvencija za razvijene sredine.  

- Čini mi se da bi možda učinkovitija demografska mjera ministra gospodarstva bila da recimo jednom mjesečno naredi HEP-u da Hrvatska bude bez struje da vidimo što bi rezultat za godinu, dvije ili tri - kazala je Anka Mrak Taritaš (GLAS). 

Osvrnula se na subvencije, koji ovise o stupnju razvijenosti. I dok bi za razvijene krajeve ona trebala iznositi 30 posto mjesečne rate, za nerazvijene subvencija iznosi 51 posto. 

- Tamo nema ljudi, tamo ljudi ne mogu dizati kredite i dolazimo do jednog suštinskog problema. Suštinski problem je da Hrvatska nema stambenu politiku, politiku socijalnog stanovanja a nema ni stambenu politiku - upozorila je Mrak Taritaš. 

Iskorak bi kaže bio da se za nerazvijene krajeve subvencija poveća s 50 na 90%, jer oni sadašnjim izmjenama zakona ne dobivaju ništa. I Saša Đujić (SDP) očekivao je da će se ovim izmjenama zakona otkloniti nepravde, no upozorava da problemi koji su bili i dalje ostaju, a uvode se i nove nepravde. Naveo je kako primjerice mlada obitelj koja digne stambeni kredit od 100.000 eura na 20 godina, prvu godinu plati 30.000 kuna poreza na prvu nekretninu. 

- To vam je već prva godina subvencije od strane države otišla u vjetar. Znači, država sama sebi de facto daje novce. Rata toj obitelji je oko 5 tisuća kuna. Država subvencionira pola, to je 2.500 kuna. Svi znamo da kada se plaća kredit, da se prvo plaćaju kamate a nakon toga glavnica, što znači da većina novca odlazi direktno bankama - rekao je. 

Ustvrdio je da je uvođenjem indexa razvijenosti napravljen kaos, pa je tako za Gospić subvencija umjesto 50 tek 37 posto. 

- Najveću subvenciju dajete u onim sredinama u kojima se stanovi neće kupovati ne zato što nitko tamo ne želi živjeti, nego zato što u tim nerazvijenim sredinama mladi ljudi nemaju posla. Što će netko kupiti s 50% subvencije s manjim kreditom, za manje novca i doći živjeti u neko mjesto u RH gdje nema što raditi - upitao je SDP-ovac. 

Ustvrdio je da ovo nije demografska mjera ni demografska politika, kao što to želi prikazati Vlada, a napomenuo je i kako država nije riješila problem mladih koji su uglavnom kreditno nesposobni. Smeta ga i što će se kredit ponovo davati po kriteriju "tko prvi, njegova djevojka". 

- Ova Vlada nema pravu stambenu politiku niti demografsku politiku. Mjere se donose na brzinu, preko koljena i bez  strategije i plana - zaključio je Đujić. 

Nezavisni Vlaho Orepić zamjerio je što se zakon donosi po hitnoj proceduri. 

- Sudionici u ovoj subvenciji, tko su? Zadužena država i ljudi u potrebi čija se emocija i potreba zloupotrebljava. Zašto? Za populizam. Kratko i jasno. Posljedice su potpuno nejasne ovog zakona, i ne znamo kako će se ovaj zakon odraziti na našu stvarnost. Nemate pravo neutemeljeno zaduživati državu, nitko to nema pravo više. Nemate pravo neargumentirano davati nadu, bilo kome. Predlažem da ovaj zakon povučete iz ove neutemeljene žurne procedure - poručio je Orepić. 

Nezavisni Marin Škibola smatra da se ovim zakonom "navlači mlade ljude u nove kreditne odnose" te upozorava da se ljudi pod kreditom stavljaju u podložan položaj. 

- Vi ste na neki način rob i poruka koja treba dolaziti od Vlade RH nije poruka vazalnog odnosa, podložnosti spram banaka. Vlada mladim ljudima i obiteljima treba poslati poruku financijske neovisnosti i slobode kako bi ostali u domovini, a ne da ih vi povoljnijim kreditima tjerate u nove kreditne odnose - rekao je. 

Naveo je i kako je pitanje kako će se stvari razvijati nakon što istekne rok od 5 godina koliko se nudi subvencija pogotovo kada nudite ponovno kredite s valutnom klauzulom. Na kritike oporbe odgovorio je resorni ministar Predrag Štromar: 

- Čuli smo puno demagogije, populizma. Ovaj zakon je jedan komadić, kamenčić u mozaiku svih demografskih mjera koje provodi Vlada. Lani je 2320 mladih obitelji riješilo svoje stambeno pitanje i to je zakon zahvaljujući kojem se rodilo više od 200 djece u obiteljima koji koriste subvencije na kredite za kupnju stana,  kuće ili izgradnju kuće. To je jedan kamenčić u svemu onome što radi Vlada - poručio je ministar.