Stvarno nije kraj kad se upiše strukovna škola. Tko god želi dalje učiti i ići na fakultet, može. Sigurna sam da će to ti učenici i uspjeti. Moji profesori su jako temeljiti oko sadržaja i stvarno nam pomažu oko svega. Strukovna škola je definitivno dobar izbor na upisu jer si nakon škole siguran da imaš zanimanje, rekla nam je Matea (17), koja se u Školi za modu i dizajn opredijelila za smjer krojača.
Kao glavnu prednost njene škole istaknula je dinamičnost i urednost.
- Nisam očekivala toliko puno znanja koje ću dobiti od profesora kad sam upisala ovu školu. Svaki dan radimo nešto novo i tu nam nikad nije dosadno. Imam samo riječi hvale za profesore - rekla je Matea koja je svoju školu predstavljala na 9. Zagrebačkom obrtničkom sajmu u organizaciji Obrtničke komore Zagreb.
U inozemstvu su bolje plaćeni
Štandove zagrebačkih strukovnih škola obišlo je više od 5000 budućih srednjoškolaca iz glavnog grada i okolnih županija. Iz Obrtničke komore Zagreb poručuju kako je već ove godine upisano 27 posto više djece u strukovne škole, što smatraju uspjehom. Ipak, strukovnjaci sve češće odlučuju ići na fakultet. Tako razmišlja i Matea. Kako je objasnila, matura je ne brine i plan joj je nastaviti obrazovanje na fakultetu.
Takav trend vidljiv je već godinama, iako obrazovne vlasti pokušavaju usmjeriti strukovnjake na zapošljavanje odmah nakon škole. Od oko 19.000 učenika koji su prošlo ljeto završili srednju strukovnu školu, na maturu ih je izašlo nešto manje od 16.000.
Ipak, nema konkretnih podataka o zapošljavanju mladih nakon završenih srednjih strukovnih škola. Uz veliki postotak izlaska na državnu maturu, te upis visokih učilišta, dosta ih odlazi i u inozemstvo jer su bolje plaćeni.
- Ne znam još koji bih fakultet upisala. No svakako mi je u planu nastaviti obrazovanje. Mogu reći da će mi ovo što sam naučila u školi stvarno jako puno pomoći u životu. Ja si već sad doma sama sužavam i krojim svu odjeću - rekla je Matea.
'Dobro ću se pripremiti za maturu'
Da upis u strukovnu školu ne smatra završetkom obrazovanja, potvrdio nam je i Noa (16), koji je svoje mjesto pronašao u zanimanju pismoslikar u Obrtničko-industrijskoj školi u Zagrebu.
- Bilo tko može probati nakon završetka škole upisati fakultet. Ova škola mi je bila prvi izbor pri upisu srednje škole, ali planiram upisati Grafički fakultet i proširiti svoje znanje, Neki od mojih kolega danas rade u velikim tvrtkama - rekao je Noa.
- Mislim da bi budući srednjoškolci stvarno trebali razmisliti o upisu ove škole. Oni koji završe ovu školu kasnije imaju veliku plaću što je dodatan plus, a i sigurno će naći posao jer je dobro tržište rada. Posao je dobar, puno toga naučiš i dobro zaradiš. Traženi su keramičari, soboslikari i još puno njih - zaključio je Noa.
'Otvorit ću cvjećarnicu'
Za razliku od Mateje i Noe, Lara (15) planira raditi ono što je i upisala. Prvi je razred Agronomske škole, a cvjećarstvo je, kako je rekla, ono što ona stvarno jako voli raditi.
- Nastavit ću se baviti s ovim. Jako me zanima ovo što trenutno radimo u školi i već sad razmišljam kako ću u budućnosti, kad završim školu, otvoriti svoju cvjećarnicu. Želim biti svoj šef i želim raditi nešto što jako volim, za sebe - rekla je Lara.
Ova škola joj je bila prvi izbor te se pri upisu nije dvoumila ni sekunde.
- Škola je stvarno kvalitetna i uz ovakve profesore kakve imamo možemo jako puno napredovati. Mislim da imamo dovoljno od svakog predmeta u školi, ako se netko i odluči za daljnje školovanje - kaže Lara.
Istovremeno, Agencija za strukovno i obrazovanje odraslih radi na dovršetku prijedloga reforme strukovnog obrazovanja koji će se temeljiti na tzv. modulima. Moduli će se odnositi na opće-obrazovna i strukovna područja, u omjerima koji će strukovnjacima omogućiti da poslije srednje budu pripremljeni za posao, ali i za državu maturu. To su bila dva glavna zahtjeva još otkako je 2018. usvojen Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje. Reforma je temeljena na ujednačavanju znanja u struci i općim predmetima, kaže Mile Živčić, ravnatelj ASOO. Na kritike da se značajno ukidaju neki predmeti poput povijesti, on odgovara kako reforma vrlo strogo prati zadane dokumente i smjernice, ali i da nije zapisana "u kamenu".
Neke škole već primjenjuju dijelove modularnog obrazovanja, no uvođenje u sve škole ipak još nije u planu, sasvim sigurno ne za iduću školsku godinu. Ipak, reforma neće riješiti problem nedovoljno mladih radnika jer su, čini se, visoko obrazovanje i rad u inozemstvu ipak više na cijeni.