Ako štedimo i imamo određeni iznos sa strane, automatski nam se smanjuje stres. Znamo da u svakom trenutku imamo ušteđevinu koja nam može pomoći u izvanrednim situacijama, argumenti su s kojima je započela prva debatna grupa u II. gimnaziji temu o tome zašto se zalažu za štednju. 

U velikoj dvorani zagrebačke gimnazije u srijedu 25. listopada javna debata “U kojoj je valuti bolje štedjeti - kunama ili eurima?” okupila je više od 120 srednjoškolaca.

Došli su i brojni stručnjaci - Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka, Maja Vehovec s Ekonomskog instituta u Zagrebu te Marina Ralašić, predsjednica Udruge Štedopis. Dvije skupine učenika - afirmacijska i negacijska grupa - debatirale su o tome treba li štedjeti i u kojoj valuti. Po troje učenika iz suprotstavljenih grupa iznijelo je stavove zašto misle da je štednja potrebna i misle da štedjeti ipak ne treba.

- Štednja nam jamči određenu financijsku sigurnost u budućnosti, a osim toga je isplativa. Štedjeti možemo u kunama, ali i u eurima, što nam daje veću sigurnost zbog veće stabilnosti valute. Isto tako, štednja omogućuje dugoročne investicije koje nam se kasnije u životu mogu višestruko vratiti - istaknuo je Mislav, jedan od diskutanata iz afirmacijske grupe. 

- Naša strana smatra da je štednja lošija od trošenja. Ako pričamo o oročenim štednjama, možemo reći da osoba koja povuče sredstva automatski gubi sve što je imala spremljeno. S druge strane, ako se radi o ‘stavljanju novca u čarapu’, tad osoba ima određenu obavezu prema sebi i cilju za koji odvaja novac te ona tad gubi kupovnu moć koju bi imala da taj novac ne odvaja sa strane - istaknuo je Matko, maturant Klasične gimnazije u ime negacijske grupe.

Dodao je i kako su valute “sklisko i lako promjenjivo područje”.  Uloga sudaca u debati pripala je Maji Vehovec s Ekonomskog instituta i Zdenku Adroviću, direktoru Hrvatske udruge banaka. Presudili su u korist negacijske grupe koja je tvrdila da je štednja lošija od trošenja jer je ta grupa, kako su istaknuli, iznijela bolje i cjelovitije argumente, a i učenici su dizanjem ruku u većem broju podržali negacijsku grupu.

- Sudionici današnje debate pokazali su kako mladi shvaćaju razliku između štednje i potrošnje, a pri odabiru potrošnje biraju ulaganje u obrazovanje što je uvijek najbolji izbor - kazao je Zdenko Adrović. Stručnjaci su bili složni su u mišljenju da financijsku pismenost treba uvesti u hrvatske škole.

- Mladi još nemaju dovoljno iskustva. Financijske pismenosti nikad nije dosta, treba je učiti od malih nogu - rekla je Maja Vehovec i naglasila kako se, primjerice, u Singapuru financijska pismenost uči već u vrtiću.