Svakog dana u tiskanom izdanju 24sata stručnjaci, profesori i učitelji, roditelji i djeca, obični ljudi i znanstvenici upozoravat će na probleme, otkrivati rješenja i objašnjavati slučajeve koji mogu pomoći da imamo bolje obrazovanje za bolju Hrvatsku.

Naši učenici su loše plasirani na PISA testiranju zbog nekritičkog odnosa prema gomilanju gradiva u sve natrpanijim programima koji često sadržajem i količinom nisu primjereni dobi učenika. Smatraju to srednjoškolski profesori s kojima smo razgovarali. Profesorica Ljiljana Damjanič Čaušević iz pulske Strukovne škole tvrdi da je loš rezultata posljedica mehaničkog usvajanje činjenica koje se ne znaju primijeniti, a time se gubi smisao učenja i smanjuje motivacija.

- Znanje nije taksativno gomilanje činjenica, znanje znači razumijevanje, povezivanje i mogućnost uporabe istih, na čemu treba ozbiljno poraditi u našem sustavu obrazovanja - kaže Damjanič Čaušević.

Čekajući reformi koja bi trebala osuvrementi sustav obrazovanja, profesori u Hrvatskoj naglašavaju kako će rezultati iz godine u godinu biti sve lošiji ne promijenimo li hitno ključne stvari.

- U posljednje vrijeme se puno govori o nastavi usmjerenoj na učenika, no pitanje je koliko se takav rad uistinu primjenjuje u praksi. Smatramo da se danas učenicima previše povlađuje u smislu davanja gotovih materijala, čime podcjenjujemo i u krajnjem slučaju negativno utječemo na učenikov razvoj sposobnosti - smatraju istarske profesorice Mateja Fegeš i Sandra Brešić. Profesorica Alenka Šušlić Petrec iz riječke Salezijanske klasične gimnazije kaže kako će rezultati biti bolji tek kad se školstvo potpuno reformira.

- Učenike bi trebalo razvijati prema vlastitim potencijalima, a ne prema općem preširokom znanju. Ako bi broj učenika unutar odjela bio manji, sigurno bi im se nastavnici mogli više posvetiti, - predlaže profesorica Alenka Šušlić Petrec iz riječke Salezijanske klasične gimnazije.

Sanja Dravinski, prof. zdravstvene njege u Medicinskoj školi u Osijeku, ne shvaća da se, unatoč tome što hrvatski učenici već godinama loše prolaze na PISA ispitivanju, ništa po tom pitanju ne poduzima.

- Testiraju se učenici prvog razreda srednje, a to znači da oni pokazuju znanje stečeno u osnovnoj školi te da s tim znanjem i dolaze u srednju. To znači da problem treba rješavati tamo gdje nastaje, a to je osnovna škola. Treba promijeniti nastavne sadržaje. Srednja škola je nadogradnja osnovnog obrazovanja. U stručnom obrazovanje nemamo puno mogućnosti nadoknađivati učenicima propušteno znanje - kaže.

Često se kao zemlje uzor u ovom pogledu spominju Finska ili Singapur čiji đaci su redovito na prvim mjestima ovog međunarodnog natjecanja. Ova posljednja na reformi radi već nekoliko desetljeća, a uspjeh đaka potvrđuje kako se ulaganje u nastavnike i informatizaciju isplati. Potiču kontinuirano učenje, ne bubanje napamet samo da bi učenici prošli ispit. Hrvatskim đacima se zamjera uopravo ono u čemu su singapurski najbolji - ne snalaze se u praksi, pa čak i kad prolaze s odličnim. Ulaganje u obrazovni sustav - od vrtića do upisa doktorata, posebice u kvalitetan nastavnički kadar (jer oni su srce sustava) i informatizaciju (jer ona je ključ modernih zanimanja) - jasno je - donijelo je Singapuru i prestižnu gospodarsku poziciju. Ipak, u obrazovnom sustavu u Singapuru oprezni su u korištenju tehnologije.

- Singapur je fascinantan slučaj. Prije početka 2. svjetskog rata bio je britanska luka. Povlačenjem Britanije postao je izrazito nerazvijeno područje. Danas imaju jednu od najrazvijenijih privreda svijeta, a to su postigli isključivo obrazovanjem i radom - rekao je Marc Tucker, predsjednik Nacionalnog centra za edukaciju i ekonomiju SAD-a. A kako? Shvatili su da njihova ekonomija treba promjenu, a da se ne može promijeniti ako se ne počne od dna piramide. U vrtiću djeca uče jezike, brojiti i usavršiti socijalne vještine, a važna je i muzika te vanjske aktivnosti. U škole su također uveli potpuno nove nastavne programe te dopustili i nastavnicima, ali i učenicima - kreativno mišljenje. I zato već godinama imaju prevlast u svijetu što se tiče matematike i prirodnih znanosti, a što se tiče inovacija - ne zna se gdje im je kraj.

Matematiku uče baratajući kovanicama i novčanicama

Nastavnica, koja je 30 godina u Americi predavala matematiku na tradicionalan način, kaže kako je novi program - baziran na singapurskom načinu predavanja matematike - jedno uzbudljivo iskustvo:

- Kad radimo s novcem, rekla bih učenicima: ‘Imam 50 centi. Koliko je to?’, a oni bi obično odgovorili: ‘Pet novčića od 10 centi’. Kad bih ih upitala što predstavlja pet kovanica od 10 centi, oni bi rekli: ‘50’. Ali pitanja se i dalje postavljaju, poput: ‘Koliko je grupa u 50 centi?’ - govori nastavnica.

Ističe da su važne slike jer đacima daju priliku da sami “otkriju” matematičke pojmove, a ne da ih objasni nastavnik. Na taj način uče misliti matematički.

Lajkaj stranicu Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska na Facebooku.

Pročitajte više o temi na stranici Bolje obrazovanje.