Od srijede, 7. lipnja, 1000 svjetlosnih godina daleko, kroz tamu svemira vrte se Kosjenka i Regoč. A u povijesti astrofizike na našoj planeti ostat će upisano kako je ovaj egzosustav (zvijezda izvan Sunčeva sustava i planet koji se vrti oko nje) dobio ime prema prijedlogu - zagrebačkih gimnazijalaca.

Jako važna vijest za promociju Hrvatske, ali i našeg obrazovanja i znanosti, odjeknula je ovaj tjedan i učenike astronomske grupe IX. gimnazije u Zagrebu učinila pravim zvijezdama, baš poput Kosjenke. Na ovogodišnjem natječaju "Imenuj egzosvijet 2022" Međunarodni astronomski savez između 603 prijedloga iz 91 države, za 20 imena novih zvijezda i njihovih planeta izvan Sunčevog sustava odabrao je i hrvatski prijedlog.

Zvijezda dvostruko starija od Sunca

- Regoča i Kosjenku predložila sam prema sjećanju na majčino čitanje prije spavanja dok sam bila mala. Upravo ta priča naše spisateljice Ivane Brlić Mažuranić govori o tome kako se suprotnosti privlače, ali i pokazuje hrvatsku tradiciju i stvaralaštvo. Ponosni smo što je naša škola dobila svoje mjesto u svemiru - kazala je članica astronomske grupe Nina Grubić. U izradi prijedloga sudjelovalo je 18 učenika astronomske grupe iz 1., 2. i 3. razreda, te njihov mentor, profesor fizike Zlatko Tomšić.

Prijedlog su osmislili učenici Anni Vučinović, Filip Mejovšek, Fran Blaga, Ivan Hodžić, Ivan Pavlić, Jakov Jaša, Jan Striček, Kristijan Herak, Lana Parić, Leona Jokić, Kula Buconjić, Mia Parić, Nina Grubić, Sara Burica, Šimun Petar Vračarić, Tian Vlašić, Toma Petak, i Vid Tadej Štimac.

Kako su nam otkrili, saznali su za natječaj tek nekoliko dana prije nego što je završio, pa su bili u "cajtnotu" da ga naprave. A trebalo je smisliti imena, objasniti zašto je to dobar odabir za daleke zvijezde i planete, te snimiti i video prezentaciju.

Kažu nam i kako ih uz egzosustave posebno zanimaju i crne rupe.

Kosjenkom je nazvana zvijezda WASP-63, nešto veća od našeg Sunca, ali dvostruko starija, a Regočem je proglašen egzoplanet koji kruži oko nje, WASP-63b. Radi se o plinovitom divu koji je svojoj zvijezdi 20 puta bliži nego što je udaljenost Zemlje od Sunca. Na Regoču, kazali su nam članovi astronomske grupe, godina (jedan krug Regoča oko Kosjenke) traje četiri dana, a temperatura mu je silnih 1227℃. Tako da je sasvim sigurno zaslužio svoje ime, a ideja bi se, sigurni smo, svidjela i Ivani Brlić Mažuranić. Sustav je otkrio britanski astronom Coel Hellier sa svojim timom.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL

Kako je pojasnio profesor Tomšić, otkrivanje egzosustava iznimno je zahtjevan posao jer ih je vrlo teško otkriti. Treba prepoznati sjenu koju planet ostavlja dok kruži oko zvijezde, što je ponekad gotovo nemoguće. Otkriće prvog egzosustava potvrđeno je 1992. godine, a do danas ih je potvrđeno 5000.

A ovaj prijedlog izabrao je Hrvatski tim za imenovanje egzoplanetnog sustava na čelu s astrofizičarkom i popularizatoricom znanosti dr. Lanom Ceraj s Instituta Ruđer Bošković. U timu je bila i dr. Vernesa Smolčić, astrofizičarka poznata javnosti po svojim međunarodnim uspjesima.

- Bila su četiri prijedloga i bilo me malo strah jer smo postavili mnogo uvjeta za prijavu. No ovo je bio sjajno predstavljen prijedlog. Ovo je vrlo velik uspjeh za jako kvalitetan prijedlog naših učenika i pokazuje da uz angažman, rad i trud, baš svatko se može prijaviti i sudjelovati na međunarodnim projektima i događanjima. Nije problem uključiti se na međunarodnu scenu. Samo se treba potruditi i naći te izazove koji nas tek čekaju i uključiti se - kazala nam je dr. Ceraj, pohvalivši školu na radu s učenicima.

Foto: Jurica Galoic/PIXSELL - Učenici pokazuju sve veći interes za fiziku i astrofiziku. No problem je što se najčešće nemaju vremena baviti onime što ih stvarno zanima - kazao je profesor Tomšić.

Ravnateljica Sonja Lušić Radošević istaknula je i kako je njihov zadatak pružiti učenicima potporu u otkrivanju svojih talenata, te da će nastaviti u tome.