Femicid od iduće godine dobiva svoje mjesto u Kaznenom zakonu, kazna će biti deset godina zatvora, a postrožuju se i postupci oko uhićenja obiteljskih nasilnika i mjera opreza. Međutim, još nigdje traga ni glasa o edukaciji i prevenciji. Dvije najnovije žrtve iz Velike Gorice su osma i deveta žena ubijena ove godine. I ne ide na bolje.
- Policija ima već desetljećima akciju 'Mir i dobro' kojom upozoravaju na petarde, a Ministarstvo socijale se nije sjetilo napraviti bolju kampanju od 'empatija sada', koja je bila stupidna, koje se nitko ne sjeća, a ulupali su milijune. Statistika uvijek pokazuje da se za blagdane koji su obiteljski praznici, dramatično povećava broj nasilja u obitelji jer su nasilnici i žrtve prisiljeni biti u istom prostoru i onda se nasilje događa bez pardona. To ne ide uz kupovinu i potrošnju koja se slavi, pa se ne podsjeća ljude da se treba prijaviti svako nasilje. To imaju odgovornost i susjedi i obitelj, i svatko tko čuje ili vidi. Kod nas je tradicionalni stav da se nitko ne želi miješati i onda se ne prijavljuje nego se čeka da dođe do ovakve tragedije kad je već prekasno i više nikome ne mogu pomoći svjedočanstva susjeda. Policija bi trebala otići i pokupiti izjave susjeda koje su vama dali i pitati ih zašto nisu zvali policiju - govori Sanja Sarnavka iz Udruge Solidarna.
Hrvatska je treća zemlja EU po učestalosti nasilja i teških zločina nad ženama, a GREVIO Odbor za Republiku Hrvatsku o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, odnosno Istanbulske konvencije, daje Hrvatskoj 70-ak preporuka oko toga što bi trebalo poboljšati.
- Promatrajući pojavnost nasilja prema ženama u Hrvatskoj, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova kontinuirano ukazuje na to da se općenito broj kaznenih djela nasilja među bliskim osobama u posljednjih 7 godina gotovo utrostručio. Pritom, 79% žrtava čine žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja. Međutim, ujedno treba imati na umu da se, istovremeno s porastom kaznenih djela, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, u istom razdoblju skoro prepolovio. Navedeno ukazuje na zaključak da nismo učinili dovoljno, da možemo i moramo više - započinje Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić.
Na papiru pomak, u praksi smrt
Ona već godinama upozorava na nedostatke u sustavu pravosuđa i socijale, međutim malo je učinjeno u praksi.
- Izvješće GREVIO odbora kroz 70-ak preporuka šalje ključnu i nažalost očekivanu poruku da Republici Hrvatskoj i nadalje nedostaju: razvoj i dosljedna primjena rodno osjetljivih sveobuhvatnih politika za rješavanje različitih oblika rodno utemeljenog nasilja (uključujući genitalno sakaćenje, prisilne brakove, prisilne pobačaje, prisilnu sterilizaciju, femicid, uhođenje i dr.), sustavna prevencija i edukacija stručnjaka i stručnjakinja na svim razinama. Iako se zadnjih godina bilježe pozitivni pomaci u borbi protiv rodno utemeljenog nasilja, od unaprjeđenja zakonskog, strateškog i institucionalnog okvira, do određenih poboljšanja u praksi, u svakodnevnom su životu nažalost i dalje široko prisutni nasilje nad ženama i nasilje u obitelji, u nekim slučajevima s tragičnim posljedicama - govori Pravobraniteljica.
Inerciju odgovornih kritizira i Sanja Sarnavka.
- Imali smo godinama edukaciju Gordane Buljan Flander gdje se do zadnjeg detalja držalo Konvencije o pravima djeteta samo u pogledu da dijete treba oba roditelja, nije se u obzir uzimalo da dijete isto tako treba maknuti od nasilnika i da je to ipak iznad potrebe za oba roditelja. Kod nas se redovito provodi da su djeca i žene izložene svojim nasilnicima u ime nekakve obitelji i zajednice koja nije funkcionalna. Sad treba svu tu edukaciju koja je desetljećima provođena po Centrima za socijalno vratiti u natrag i ispraviti. Kada će i kako ta edukacija ići, nitko ne zna. Stalno zahtijevamo neovisno tijelo koje će pratiti primjenu Istanbulske konvencije. To Vladi ne paše jer ne žele ni jedno nezavisno tijelo pa što bi ga imali oko ovoga? Bez toga se neće ništa mijenjati. Sad se treba napraviti analiza svakog ubojstva. Nikada ne možemo predvidjeti ali imate tisuću situacija u kojima se dogodilo ubojstvo iza kojeg stoji dugogodišnje nasilje koje kulminira na taj način - objašnjava Sarnavka.
Konkretni potezi
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova vodi statistiku za promatračko tijelo 'Femicide Watch' koja govori da je došlo do tzv. brutalizacije nasilja.
- Dakle, uvijek se ponovno vraćamo pitanju nedostatne sveobuhvatne prevencije, kao i nedovoljnoj edukaciji i senzibilizaciji struke, ali i društva u cjelini. Sve stoga upućuje na potrebu za poduzimanjem nužnih i neodgodivih promjena u cjelokupnom sustavu - govori pravobraniteljica.
Prema Višnji Ljubičić, postoje četiri osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i njegovih uzroka.
1. Rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili nasilja u obitelji te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja (uz jačanje svih nacionalnih preventivnih mehanizama)
2. Društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman
3. Sveobuhvatna edukacija pravosuđa i svih drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju, kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba i prihvaćanju različitosti koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama
4. Nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje, odnosno najstroža primjena postojećih propisa uz izricanje kazni u okvirima zakonskih maksimuma.
- Ključ rješenja problema nije isključivo u čestim izmjenama zakonodavnog okvira, već prvenstveno u kontinuiranoj edukaciji onih koji primjenjuju te zakone i propise. Sustavu sprječavanja femicida potrebno je pristupiti oprezno te na temeljit i analitičan način kojim će se u cjelokupni sustav prevencije i postupanja tijela kaznenog progona uvesti rodno senzibilizirani pristup, prošiti pojmovnik Kaznenog zakona definicijama femicida i vrsti femicida, osigurati prikupljanje i stručnu analizu široke strukture podataka o rasprostranjenosti femicida i svim okolnostima počinjenja, predvidjeti intenzivnu međuresornu suradnju te uvesti redovite edukacije policijskih službenika/ca i pravosudnih dužnosnika/ca na predmetnu temu - zaključuje pravobraniteljica.
Nasilnici na pozicijama
Međutim, kako promijeniti sustav kad oni koji bi ga trebali mijenjati ignoriraju civilni sektor ili sami sudjeluju u obiteljskom nasilju.
- Centre za socijalu najčešće zanimaju maloljetna djeca, žene i ne pretjerano. Sigurnih kuća je malo, a tamo žene mogu biti 6 ili 12 mjeseci. Što onda? To su teške priče i treba postojati mehanizam zaštite i pomoći žrtvama kad se maknu od nasilnika. Imate primjer žene koja je izgubila obavezno zdravstveno osiguranje jer nije mogla osobno doći u HZZO jer je ležala prebijena u bolnici s teškim ozljedama, HZZO joj je vratio osiguranje tek nakon što ih je nazvala jedna novinarka da pita kako je to moguće. Do tad su ignorirali ženu. Jednako je nevjerojatno da jedan centar za socijalno, kao što je onaj u Požegi, vodi čovjek koji je i sam obiteljski nasilnik. Otac četvero djece, HDZ - ovac u usponu, ravnatelj centra za socijalno i obiteljski nasilnik. Da mi je znati kako je taj postupao u slučajevima obiteljskog nasilja - pita se Sarnavka.
Sva tromost sustava i nedostatak političke volje da se zaista uhvati u koštac s problemom utječe i na prijavljivanje nasilja, jer žrtve ne vjeruju nadležnima kad vide primjere žena koje prijave, pa završe mrtve. Ili kad nadležni, poput bivše ministrice Murganić, izjave kako je to tako u obitelji.
- Bilo bi dobro da se konačno daju primjerene kazne jer te kazne koji naši sudovi dosuđuju su najčešće blage s nevjerojatnim olakotnim okolnostima. Dogodi se da nasilnik nad djecom dobile manju kaznu jer mu je olakotna okolnost to što je otac. Dok god se takve stvari događaju, neće biti pomaka za nas - zaključuje Sarnavka.