Promjene koje su se dogodile u radnim odnosima promijenile su budućnost odnosa poslodavac-zaposlenik. A da bismo uspješno prebrodili krizu, neophodno je održati povjerenje između poslodavca i zaposlenika te se uspješno prilagoditi novim poslovnim trendovima, onima koji će, sve je izvjesnije, biti budućnost poslovanja.
Uspjeh svakog pothvata, bio on poslovni ili privatni, ovisi upravo o sinergiji dviju strana, a u poslovnom svijetu poslodavac i zaposlenik ne reprezentiraju dvije suprotstavljene strane – oni su komplementarni dionici ekonomske stabilnosti, koje vežu zajednički ciljevi – probitak, ekonomska održivost poslovanja i održanje zaposlenosti radno sposobnog stanovništva.
Odnos poslodavac-zaposlenik u Hrvatskoj – narušena slika
U Hrvatskoj odnos između poslodavca i zaposlenika daleko je od idealnog. Radnici često percipiraju poslodavce kao bezobzirne eksploatatore koji se ne brinu o uvjetima rada i životnim okolnostima radnika, dok se od poslodavaca često može čuti kako im je teško pronaći radnika koji je pouzdan i koji bi radio „kao da radi za sebe“. Ova kriza taj jaz svakako je produbila, no nazire li se rješenje i postoji li uopće idealan odnos poslodavca i radnika?
Dr. Zvonimir Galić, izvanredni profesor na Odsjeku za psihologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu tumači rad kao našu središnju životnu aktivnost. Osmosatno radno vrijeme, pet dana u tjednu i tako četrdeset godina...
- Psihologijska istraživanja jasno pokazuju da se situacija s posla 'prelijeva' na privatni život. A stres i nezadovoljstvo koje doživimo na poslu utječu na naš život u cjelini.
S njim se slaže i Darija Jakovljević, izvršna direktorica Odjela ljudskih potencijala i istraživanja tržišta u tvrtki Dekra zapošljavanje d.o.o., profesorica psihologije, koja smatra kako je većina tvrtki adekvatno odgovorila na izazove, no ujedno tvrdi kako je odnos poslodavac-zaposlenik dinamičan odnos.
- Ravnoteža privatnog i poslovnog podrazumijeva da podjednako dijelite vrijeme i energiju, što ne mora nužno biti slučaj dok je temeljni koncept sklada ispreplitanje poslovnog i privatnog. Zbog načina života, novih tehnologija i novoga koncepta rada od kuće ta harmonija postaje izuzetno važna, a ponekad je teško odvojiti privatno od poslovnog.
Neizvjesna budućnost
Galićev istraživački tim niz godina prati kvalitetu radnih odnosa u Hrvatskoj.
- Istraživanja koja smo počeli još 2000-ih pokazala su da je zadovoljstvo ljudi u Hrvatskoj situacijom na poslu relativno nisko. Posebno se loše osjećaju vezano uz neuvažavanje njihova mišljenja od strane nadređenih.
Nedugo prije pandemije Galićev tim proveo je istraživanje na više od 1000 recentnih hrvatskih emigranata, nastojeći razumjeti zašto emigriraju te kako su se snašli na novim poslovima.
- Istraživanje je jasno pokazalo da, osim ekonomskih razloga i korupcije u društvu, ljudi odlaze jer strani poslodavci više ulažu u svoje zaposlenike te im je mišljenje svakog radnika važno. To kod nas nije slučaj.
Prema Galiću, strana istraživanja jasno pokazuju da je za uspjeh važno imati radno okruženje u kojem se ljudi osjećaju sigurno izložiti svoje mišljenje, pa i otvoreno se suprotstaviti nadređenom. No Hrvatska, nažalost, priča drugačiju priču.
- Naša radna mjesta daleko su od toga, a to djelomično može objasniti i našu slabu konkurentnost. U novije vrijeme pojavile su se neke optimistične promjene u području upravljanja ljudskim potencijalima u Hrvatskoj. Nadajmo se da ih teškoće uzrokovane korona-krizom neće (trajnije) zaustaviti.
Pitanje suprotstavljanja nadređenom kompleksno je jer, osim što ovisi o društvenim normama, uvelike ovisi o stanju na tržištu rada.
- Nakon iskustva tranzicije i velike nezaposlenosti mi nismo imali osobito snažnu kulturu suprotstavljanja poslodavcima - postojala je sintagma 'ako nećeš ti, na burzi ima njih 10 koji hoće'. Situacija se znatno promijenila ulaskom u EU i otvaranjem zajedničkog tržišta rada. Bilo je više prilika i ljudi su se ohrabrili.
No čekaju nas nestalna vremena koja će rezultirati smanjenjem ponude kvalitetnih poslova i ukidanjem radničkih benefita. Ipak, kriza iz 2008. godine može nas mnogočemu podučiti.
- Američka istraživanja pokazala su da su se tvrtke koje su snažnije rezale prava zaposlenika i dijelile otkaze sporije oporavljale jer su, posljedično, teže dolazile do kvalitetnijih kadrova.
Komunikacija mora biti transparentna
Sinergija poslodavca i zaposlenika ključna je za probitak pojedinca, obitelji i društva te je preduvjet za bolju socio-ekonomsku budućnost, a obostrana komunikacija i razmjena očekivanja su bitni.
- Za poboljšanje odnosa nužna je komunikacija, no ono što zaposlenike često koči u komunikaciji je samoprilagodba kulturi tvrtke u kojoj rade, osobnost, komunikacijske vještine i percepcija osobne (ne)moći u tvrtki - priča nam Darija.
U tvrtkama u kojima je kultura poslovanja temeljena na hijerarhiji i u kojima nema izravne komunikacije s centrom odlučivanja nego se komunikacija odvija preko menadžerskih struktura, ili ako je riječ o tržišno-kompetitivnoj kulturi, u kojoj ne postoji dovoljno jaka sindikalna snaga, naravno da će biti problema.
- Ako je, pak, riječ o adhokraciji (npr. IT tvrtke), sigurno je da se zaposlenici ne ustručavaju komunicirati svoje zahtjeve. Poštovanje prema drugom čovjeku i transparentna komunikacija bit su svakog skladnog odnosa, a zajednički ciljevi su ono na čemu poslodavac i radnik mogu graditi kvalitetniji odnos - priča nam naša sugovornica.
Univerzalnog rješenja nema. No i poslodavcima treba biti jasno da je zadovoljan zaposlenik onaj koji može ostvariti svoje primarne potrebe, što u smislu samoostvarenja ipak nije posao.
- Oni poslodavci koji to poštuju mogu očekivati lojalnost i angažiranost zaposlenih, a taj odnos mogao bi biti najbliži idealnom - zaključuje prof. Jakovljević.
Sretni zaposlenici jamac su uspješnog poslovanja
Danas je neophodno uložiti napore kako bi se smanjio jaz između radnika i poslodavaca te osigurala socio-ekonomska stabilnost.
- Poslodavci i zaposlenici uvijek će biti na suprotstavljenim stranama jer o nizu stvari imaju drugačije gledište i interese. Vrlo često na zaradu firme poslodavci i zaposlenici gledaju kao na kolač fiksne veličine pa se povećanjem udjela jednog nužno smanjuje udio drugog. Pametno upravljanje ljudskim potencijalima povećava veličinu cijeloga kolača, pa 'porcije' obiju strana mogu biti veće - priča nam Zvonimir.
Dr. Galić, baš poput prof. Jakovljević, smatra kako je sinergija poslodavca i zaposlenika ključna za ostvarenje dobrih poslovnih i radnih odnosa.
- Mi stručnjaci za ljudske potencijale imamo relativno čvrste istraživačke dokaze da su sretni zaposlenici produktivniji i motiviraniji za obavljanje radnih zadataka, što se pozitivno odražava na cjelokupno poslovanje - kaže nam naš sugovornik.
Ključ je u ljudstvu
Ključna prednost svake organizacije su njeni ljudi.
Darija Jakovljević ispravno je ustvrdila koliko je bitna sloga zaposlenika i poslodavca, čemu su nas uvelike naučili novonastali uvjeti organizacije rada.
- Samo udruženim djelovanjem poslodavca i zaposlenika moguće je doći do istoga cilja, bolje ekonomske budućnosti - zaključuje Darija.
I doista, ne preostaje nam ništa drugo doli pričekati i vidjeti što budućnost i predstojeća kriza donose hrvatskom radniku i poslodavcu, koji jedino zajedničkim snagama mogu ostati zadovoljni i konkurentni te tako minimalizirati nepovoljne ekonomske prilike koje očekuju hrvatsko društvo.
Virtualnu konferenciju za poslodavce budućnosti Poslodavac 3.0 na kojoj će eminentni stručnjaci, među ostalim, govoriti i o temi rada od kuće pratite uživo 18.6.2020. u 16 sati na Facebooku 24sata!
Partneri projekta su: HEP d.d., INA d.d. i Dekra zapošljavanje d.o.o.