Po riječima predsjednice Saveza Rusina Republike Hrvatske Dubravke Rašanin, po zadnjem popisu stanovništva 2021. u Hrvatskoj žive 1343 Rusina, što je značajan demografski podbačaj u odnosu na popis iz 2011. godine po kojemu je u Hrvatskoj živjelo 1936 pripadnika te manjinske zajednice.
"Unatoč lošoj demografskoj slici, u okviru Saveza Rusina Republike Hrvatskdjeluje osam kulturno-umjetničkih društava koja održavaju i njeguju kulturu, tradiciju, jezik te grkokatoličku vjeru", kazala je Rašanin dodajući kako od ukupnog broja Rusina u Hrvatskoj njih 75 posto živi na području Vukovarsko-srijemske županije. U Gradu Vukovaru živi 323 pripadnika rusinske zajednice.
Svečanoj akademiji nazočan je bio i vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekavši kako Grad Vukovar prati rad Saveza Rusina te je uvijek spreman pomoći.
"Rusinska nacionalna manjina sudjeluje na svakoj manifestaciji u Vukovaru te na taj način obogaćuju kulturu i svakodnevni život našeg grada. Zajedno živimo i stvaramo, ostvarujemo brojne projekte, potičemo Rusine kada je to god moguće. Čestitam im njihov dan sa željom da i u budućnosti kvalitetno surađujemo", poručio je Penava.
Prije svečane akademije, kod Križa na ušću Vuke u Dunav, položeni su vijenci i upaljene svijeće. U predvorju Hrvatskog doma otvorena je izložba "Umjetnost enkaustike", autorice Sonje Papuga.
Rusini su se na prostore današnje istočne Hrvatske počeli doseljavati 1830. godine. Doseljavali su se u Petrovce, Jankovce, Grabovo, Mikluševce, Đeletovce, Marince, Rajevo Selo, Vukovar i Vinkovce, Đakovo i Osijek. Već 25. svibnja 1836. godine u Petrovcima je osnovana župa Grkokatoličke crkve koja je imala podružnice u spomenutim okolnim mjestima.