Ukrajina ima 100.000 djece koja se nalaze po raznim državnim, ali i nevladinim ustanovama. Hrvatska nažalost nema mjesta u svojim domovima ni udomiteljskim obiteljima, no kad je ovakva izvanredna situacija u pitanju, mislim da smo morali naći mjesta da primimo bar dio te ugrožene djece.
Rekla je to za 24sata Diana Topčić-Rosenberg, stručnjakinja za socijalnu politiku i zaštitu dječjih prava. Do nje su doprle informacije o propustima u zaštiti djece u ratu, kao najranjivije skupine ljudi. Dio njih završio je u Rusiji s roditeljima ili su ih pak agresori oteli, kako tvrde Ukrajinci.
- Kad se predviđalo da pojedini djelovi zemlje mogu biti napadnuti, nije bilo koordinacije ukrajinskih vlasti i organizacija za zaštitu djece. Tek mali broj nevladinih organizacija našle su način da odvedu djecu iz sirotišta van Ukrajine. Oni pod državnom skrbi premješteni su u druge prenapučene ustanove u druge dijelove zemlje ili su nažalost ostali u napadnutim gradovima - kaže Topčić-Rosenberg. Sličnog mišljenja je i Dubravka Marušić, izvršna direktorica ADOPTE, udruge za potporu posvajanju.
- Osim deklarativne poruke UN-a o ilegalnoj deportaciji djece iz Ukrajine u Rusiju te ilegalnog posvajanja, nismo primijetili namjere da bi kršenje prava djece bila osnova za sankcije Rusiji. Važno je spomenuti da je i Rusija država-stranka Konvencije o pravima djeteta te da je kao i sve ostale države-stranke dužna podnositi periodične izvještaje Odboru Ujedinjenih naroda za prava djeteta - rekla je Marušić. Kaže i kako iza samog čina otmice i trgovanja u pravilu slijede najbestijalniji oblici iskorištavanja i zlostavljanja djece - od prisiljavanja na činjenje kaznenih djela, vojnog novačenja, iskorištavanja za prostituciju, trgovanje organima, a nerijetko se u tom kontekstu spominje posvojenje. Kad je riječ o djeci bez pratnje, Marušić potvrđuje kako RH ima bogato iskustvo njihova zbrinjavanja posljednjih 25 godina. Prije mjesec dana je osnovano i Međuresorno povjerenstvo za djecu bez pratnje, čije su članice i stručnjakinje ADOPTE.
Topčić-Rosenberg kaže da se boji jer bi se mogla ponoviti situacija kao i tijekom rata u BiH. Ondje je nepoznati broj djece razdvojen od roditelja i posvojena bez procedura zaštite.
I UNHCR je upozorio kako ih zabrinjava trgovina ljudima i na Zapadu. Na opasnosti upozorava i Hrvatski Crveni križ.
- Zlonamjerni žele iskoristiti izbjeglice pa nude prijevoz, smještaj pa i posao no iza toga se skriva dužničko robstvo - kaže nam Sven Novosel iz HCK. Svi koji posumnjaju u namjere takvih mogu nazvati SOS liniju 0800 7799 i prijaviti moguću trgovinu ljudima.