Josip i Zoran Škorić su svoje iskaze dali u subotu, na dan kad su i uhićeni, a Sanda Bajtl je na ispitivanje dovedena u nedjelju iza podneva. Nakon toga, Uskok će odlučiti hoće li tražiti od Županijskog suda u Zagrebu da trojac pošalje u istražni zatvor ili ne.
Josipa Škorića, bivšeg šefa Hrvatskih cesta, tereti se da je pogodovao svom bratiću Zoranu Škoriću, direktoru tvrtke Osijek Koteks, kako bi ovaj dobio posao na natječaju Hrvatskih cesta. Potom je Zoran Škorić angažirao tvrtku Structivo Sande Bajtl kao podizvođača pa je tako s njom podijelio dio 'kolača'.
Kako javlja N1, riječ je o radovima na rekonstrukciji državne ceste DC na dionici Baćin-Dol-Rešetari koji su bili vrijedni oko 6,4 milijuna eura. Za taj posao u veljači 2023. na natječaj se javila tvrtka Strabag čija je ponuda iznosila nešto više od 8,2 milijuna eura, dok je Osijek-Koteks poslao ponudu jeftiniju stotinjak tisuća eura. Nakon toga Hrvatske ceste povećavaju vrijednost javne nabave, Josip Škorić u ime Hrvatskih cesta potpisuje ugovor s Osijek Koteksom. Potom Osijek Koteks angažira tvrtku Structivo na radovima na bukobranima vrijednima 700 tisuća eura.
No to nije sve. Drugi sumnjivi posao je onaj postavljana bukobrana na osječkoj obilaznici. Ponovno isti način rada: Hrvatske ceste su raspisale natječaj u vrijednosti od 2.150.000 eura. Ponude su poslali tvrtka Fracasso Production i Osijek Koteks. Osijek Koteks je imao nešto jeftiniju ponudu pa su opet dobili na natječaju, a Zoran Škorić je onda opet dio posla, u vrijednosti od milijun i pol eura, prepustio Sandi Bajtl i Structivu.
USKOK vjeruje da je upravo Bajtl preko Zorana Škorića, poslala Josipu Škoriću 100.000 eura mita. On je potom taj novac uložio u obnovu kuće u Osijeku. Tu je, neslužbeno doznajemo, i automobil kojeg su mu dali na trajno korištenje.
Za 24 sata su prijatelji Josipa Škorića potvrdili da nije ostavku na mjesto šefa Hrvatskih cesta dao samoinicijativno.
- Dobio je dojavu prija dva tjedna, bio je izbezumljen. Na dan kad je dao ostavku, zvali su ga i tražili njegovu ostavku - govore.
S obzirom da je na snazi Lex AP, zakon krojen tako da cilja medije i novinare kako djelovi istrage ne bi izlazili u javnost, postavlja se pitanje tko je iz sustava prekršio taj zakon kako bi upozorio Škorića i dao mu dva tjedna vremena da se pripremi na uhićenje.