Zoran Milanović priznao je da tijekom pregovora s Mostom nikada nije želio pristati na takozvanu tripartitnu vladu. Rekao je i da nije niti u jednoj fazi pregovora ozbiljno razmišljao o tome da SDP bude u koaliciji s HDZ-om.

- Igrao sam igru i to pošteno. Kao najjača strana u tim pregovorima htjeli smo znati kamo to vodi, a opcija su bili i novi izbori. Na kraju je Most ili netko u njihovo ime donio ovakvu odluku i neka im bude tako - rekao je Milanović za Novi list. 

Naglašava kako u pregovorima nije prevario Tomislava Karamarka. 

- Ako i jesam, onda je on prvi kojeg sam uspio 'zavaljati' - tvrdi Milanović. 

Na pitanje misli li preuzeti vlast bez novih izbora, Milanović je rekao: "Moguće je. Ne želim spekulirati, ali ovo što se događa u Hrvatskoj, ta Vlada koja se sastavlja, nije normalno. Zato moramo u svakom trenutku biti spremni ponuditi se Hrvatskoj". 

Rekao je i da će se opet kandidirati za predsjednika SDP-a. 

'Orešković ne sudjeluje u pregovorima'

U četvrtak se Milanović na svom Facebooku  osvrnuo na intervju u Novom listu, odnosno na pitanje o pregovorima o sastavljanju vlade.

- Novinar Novog lista upitao me što mislim o tekućim pregovorima za sastavljanje Vlade. Što će biti dalje? Ne znam kako će završiti ova zabavna priča. Sjećate li se kad sam govorio o slučajnoj državi, eto, sad imamo slučajnog mandatara. Da se čovjek ne uvrijedi, ali on je doista slučajni mandatar. Hrvatska je prestala biti slučajna država, no uvijek postoji opasnost od vraćanja na staro ili još gore od toga. Gospodin Orešković čak ne sudjeluje niti u pregovorima o strukturi Vlade. Ako će njegova riječ biti zadnja, znači da neće biti prva, a to je loše! - poručio je Milanović.

Ekonomska klima u prosincu na novoj rekordnoj razini

Ekonomska klima u Hrvatskoj osjetno je poboljšana u prosincu, dosegnuvši novu rekordnu razinu zahvaljujući optimizmu u uslužnom i industrijskom sektoru, a poboljšanje je zabilježeno i u Uniji u cjelini, pokazalo je u četvrtak istraživanje Europske komisije (EK).

Indeks ekonomske klime (ESI) za Hrvatsku iznosio je u prosincu 127,2 boda i time je dosegnuo novu najvišu vrijednost otkada su u Komisiji počeli pratiti taj pokazatelj za Hrvatsku. Time je uvećan za 2,7 bodova u odnosu na prethodni mjesec i nadmašio je prethodni rekord od 124,6 bodova, zabilježen u listopadu.

Poboljšanje je u prvom redu rezultat pojačanog optimizma u sektoru usluga, čiji je podindeks uvećan za 3,3 boda u odnosu na mjesec ranije i iznosio je 19,7 bodova. Izrazitije je poboljšanje zabilježeno i u sektoru industrije, iskazano u rastu odgovarajućeg podindeksa za 2,7 bodova, na 6,5 bodova. Poboljšano je i raspoloženje u građevinskom i u sektoru maloprodaje, čiji su indeksi porasli za 2,2 odnosno dva boda, na minus 13,2 odnosno na 12 bodova.

Pogoršano je samo raspoloženje među potrošačima, pa je odgovarajući podindeks kliznuo za 1,3 boda, na minus 18 bodova, pokazuje redovno mjesečno istraživanje EK. 

Ukupni ESI za 28-članu EU također je u prosincu znatnije poboljšan u odnosu na studeni, skočivši za 1,4 boda na 108,9 bodova, nakon što je Komisija blago revidirala njegovu vrijednost za studeni slijedom revizije indeksa za Francusku.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone najviše je poboljšanju ekonomske klime u EU pridonio rast indeksa ekonomske klime u Velikoj Britaniji, za 2,9 bodova. Nasuprot tome, poljski je ESI smanjen za jedan bod.

Promatrano po sektorima, najveće je poboljšanje na razini EU zabilježeno u sektoru graditeljstva, čiji je podindeks uvećan za 2,8 bodova, na minus 15 bodova. Slijedi sektor usluga s povećanjem indeksa za 2,6 bodova, na 15,7 bodova, a poboljšano je i raspoloženje u industriji i među potrošačima, za jedan odnosno 0,7 bodova, na minus 2,5 odnosno minus 3,7 bodova.

Klima je pak pogoršana u sektoru maloprodaje, iskazana u klizanju indeksa za 2,2 boda, na  6,1 bod. 

Ukupni ESI za 19-članu eurozonu iznosio je u prosincu 106,8 bodova, što znači da je porastao za 0,7 bodova u odnosu na prošli mjesec.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najveći skok indeks ekonomske klime, za 3,4 boda, zabilježila Španjolska. Italija je zabilježila tek skromni rast, za 0,4 boda, dok je u Njemačkoj vrijednost indeksa ostala nepromijenjena u odnosu na mjesec ranije a u Francuskoj je smanjena za blagi 0,1 bod.

Među pojedinim sektorima izrazitije poboljšanje zabilježeno je u sektoru industrije, čiji je podindeks poskočio za 1,2 boda. Blagi rast podindeksa, za 0,3 odnosno 0,2 boda, zabilježen je u sektoru usluga i u sektoru graditeljstva.

Blago se popravilo i raspoloženje među potrošačima, uz rast odgovarajućeg indeksa također za 0,2 boda.

Izrazitije pogoršanje zabilježeno je pak u sektoru maloprodaje 19-člane eurozone, čiji je podindeks smanjen za 2,8 bodova.

Odvojeno je izvješće EK o poslovnoj klimi u eurozoni također pokazalo blago poboljšanje u prosincu slijedom poboljšanih očekivanja menadžera o ukupnim i izvoznim narudžbama, te o proizvodnji. Stoga je odgovarajući indeks poslovne klime za eurozonu (BCI) porastao u prosincu za 0,05 bodova u odnosu na prethodni mjesec i iznosio je 0,41 bod.  NA