Upozorio je na to u srijedu dužnosnik nevladinog centra Centra za pomoć tražiteljima azila.
Riječ je o oko 10.000 ljudi koji se nalaze u Srbiji, ali ih je samo oko 4000 u kampovima i prihvatilištima, a ostali su ili u privatnom smještaju ili na otvorenom, rekao je izvršni direktor Centra Radoš Ðurović agenciji Tanjug.
Najviše je Afganistanaca - oko 40 posto od ukupnog broja, među kojima je sve više mladih, jedva ili tek punoljetnih, koji bježe od talibanskog režima.
Po broju pridošlih u Srbiju slijede Sirijci, Pakistanci, te migranti iz Bangladeša, Iraka i drugih zemalja Bliskog istoka.
Đurović je agenciji Tanjug rekao da je s obzirom na povećan broj ulazaka s juga, uz vraćanje u zemlju značajnog broja ljudi na sjevernim granicama, sve veći problem krijumčarenje s kojim se teško boriti, a sve je intenzivnije.
U Srbiju svakog dana iz smjera Sjeverne Makedonije uđe više od 450 ljudi, a svakodnevno protjerivanje i do 600 ilegalnih migranata iz smjera Mađarske, Rumunjske i Hrvatske ide na ruku krijumčarima.
“Protjerivanje i novi priljev samo usmjeravaju te ljude u ruke krijumčarima, a ljudi željni da se čim prije domognu neke od zapadnih zemalja spremni su platiti i biti eksploatirani. To je ogroman i unosan posao" za krijumčare , upozorio je Ðurović.
Jednog čovjeka, za razliku od droge i oružja koje prenesete jednom, može se krijumčariti bezbroj puta što, kako je istaknuo Đurović, krijumčarima omogućuje da "zarađuju na muci migranata, a zbog toga se u taj posao uključuju i domaći građani".
Tijekom ljeta broj izbjeglica i migranata povećan je skoro dvostruko u odnosu na kraj 2021. i često ih se sreće uz autoceste i u pograničnim područjima uz Mađarsku i Hrvatsku.
Đurović je naveo da je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, više od 52.000 ljudi iz te zemlje ušlo u Srbiju, a od toga ih je nešto više od 10.000 ostalo i prijavilo boravak.
“To nisu male brojke, međutim, ti ljudi se ovdje lako snalaze, još uvijek troše svoj novac, mogu raditi i pomažemo im da dobiju radne dozvole, da se zaposle", rekao je dodavši da neki od njih imaju poslovne ili obiteljske i prijateljske veze u Srbiji.
Ðurović je kao dobar potez pohvalio odluku Vlade Srbije da odlukom o privremenoj zaštiti omogući Ukrajincima da ne budu u “sivoj zoni”, ali da kompletan sustav "nije proveo tu odluku na učinkovit način", pa mnogi i dalje imaju problema s pristupom zdravstvenoj zaštiti, tržištu rada, uključivanju u obrazovni sustav…
Na pitanje prijeti li humanitarna kriza migrantima u Srbiji, zbog energetske krize će se produbiti dolaskom zime, Ðurović je rekao da Srbija nema dovoljno kapaciteta za sve koje Mađarska vraća sa svog teritorija i da je u kampu u Subotici samo 200-250 mjesta, a duž granice je i do 4000 ljudi.
“Moramo povećati kapacitete. Sada smo već u nekoj situaciji humanitarne krize, jer su ljudi na otvorenom, gladni, žedni, potrebna im je pomoć… U ovom uvodu u drugu polovinu godine trebamo razmišljati o širenju krize, a proširenje kapaciteta je neophodno”, upozorio je direktor beogradskog Centra za pomoć tražiteljima azila.