Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u hrvatskim učionicama ove je godine 2.077 ponavljača. To je 1,37 posto od ukupnog broja učenika, a neke su županije puno lošije od državnog prosjeka, piše srednja.hr. 

Prema omjeru broja učenika i broja ponavljača, najlošije stoji Primorsko-goranska županija u kojoj 2,19 posto ponavlja razred. Slijedi Istarska županija s 2,01 posto. Na Na trećem i četvrtom mjestu su Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija.

Novinarka srednje.hr nazvala je šest ravnatelja nasumično odabranih škola u Primorsko-goranskoj županiji, od kojih je samo tri bilo raspoloženo za razgovor na tu temu.

Što kažu ravnatelji

– Mi ove godine imamo ukupno šest ponavljača, troje je prvi, dvoje drugi i jedan treći razred. To je povećanje u odnosu na prijašnje godine, ali kod nas je taj slučaj koincidirao sa zdravstvenim poteškoćama učenika pa oni nisu polučili uspjeh na kraju godine. U principu, ne postoji trend povećanja ili smanjenja. Ovu godinu smatramo iznimkom koja ne potvrđuje nikakvo pravilo, kaže nam ravnatelj Prirodoslovne i grafičke škole u Rijeci Radenko Bradić.

Kakva je situacija u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji objasnila je ravnateljica Jane Sclaunich. Od 520 učenika u prošloj školskoj godini, dvoje su ponavljači, pa nema osjetnijeg povećanja ni pada. 

– Mogli bi reći da je to svake školske godine do maksimalno tri učenika i to vrlo često iz različitih generacija - izjavila je Sclaunich.

Situacija nešto lošija u Pomorskoj školi Bakar. Tamo je razred ponavljalo ukupno 20 učenika, što je 5,42 posto. Najviše, njih 14, palo je prvi razred.

– Dio učenika nakon toga nastavi školovanje u drugim školama, a dio učenika se upiše ponovno. Naših deset učenika prvih razreda upisalo se ponovno u našu školu, a učenici starijih razreda redovito ponavljaju razred i rjeđe se ispisuju iz škole - objasnio je ravnatelj škole, kapetan Gordan Papeš.

'Mnogo je faktora za porast broja ponavljača'

Zašto je tome tako, Papeš smatra da je u pitanju mnogo faktora, a u svakom slučaju, izostanak bodovnog praga, a upisivanje na temelju ranga tome je sigurno pridonijelo.

- Budući da je sve manje učenika, a sve više upisnih mjesta mnogi učenici su upisali srednje strukovne četverogodišnje škole unatoč slabim rezultatima iz osnovne škole. Nedostatak radnih navika, nekvalitetno predznanje, velik broj izostanaka koji roditelji redovito opravdavaju, pogrešan izbor srednje škole utječu sigurno na konačni uspjeh - zaključuje Papeš.