Pandemija korona virusa prisilila je radnike diljem Europe na rad od kuće. S takvim je oblikom rada poraslo i očekivanje raznih poslodavaca za konstantnim očekivanjem dostupnosti radnika.

Kako se radnici ne bi preopteretili radom, većina je članova Europskog parlamenta usvojila odluku kojom se radnicima osigurava pravo na učinkovito prekidanje veze, odnosno prestanak komunikacije nakon isteka radnog vremena, prenosi Poslovni.hr.

Ovo se pitanje u Europskom parlamentu nametnulo s povećanim brojem radnika od kuće uslijed pandemije koronavirusa. Za odluku je potvrdno glasao 31 član Odbora, dok ih je 6 bilo protiv, a 18 suzdržano.

U objašnjenjima za ovakvu inicijativu pozivaju se i na stavove zastupnika u Europskom parlamentu koji također ukazuju na sve izraženiju potrebu da mogućnost isključivanja s posla bude temeljno pravo, da radnicima bude dopušteno da se bez ikakvih posljedica mogu suzdržati od radnih zadataka, telefonske i komunikacije putem e-maila nakon isteka radnog vremena.

Prema podacima Europske zaklade za poboljšanje radnih i životnih uvjeta Eurofound, od izbijanja pandemije u članicama EU više od trećine zaposlenika radi od kuće.

Činjenica je da je i prije pandemije digitalizacija otvorila sve više prostora za mobilnost i seljenje posla izvan ureda i njegovo obavljanje u bilo koje vrijeme, kao i da se kroz nacionalne regulative i kolektivne ugovore već provlači ova problematika, no tek sada se ozbiljnije otvara pitanje utvrđivanja granice između posla i privatnog života na razini cijele EU.

Kultura “uvijek uključenosti” i sve veće očekivanje da bi radnici trebali biti dostupni u bilo kojem trenutku mogu negativno utjecati na ravnotežu između poslovnog i privatnog života, fizičko i mentalno zdravlje i dobrobit, tvrdi Odbor za zapošljavanje.

Jedinstven europski pravni okvir ne postoji, a prvi idući korak u ugrađivanju ove rezolucije u regulativu bit će izglasavanje na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u siječnju iduće godine, a nakon odobrenja zastupnika bit će upućena EK i članicama EU kako bi bila ugrađena u njihove regulative.

Hrvatska je po Eurostatovu istraživanju iz 2019. inače bila na samom začelju u EU po učestalosti rada od kuće. Prije pandemije je od doma uvijek radilo samo 1,9 posto, a ponekad pet posto zaposlenika. No, ne postoje istraživanja koliko radnika poslodavci kontaktiraju izvan radnog vremena.

Na europskoj razini procjenjuje se, pak, da su u vrijeme pandemije oko 20% zaposlenika i 14% zaposlenica poslodavci kontaktirali u slobodno vrijeme, a postotak raste s visinom funkcije zaposlenika. Najviše je ‘labavo’ radno vrijeme izraženo u sektoru nekretnina i komunikacija, no obuhvaća i razna administrativna i tehnička zanimanja.