Sabornica se u srijedu, za razliku od dva dana prije, popunila jer zastupnici glasaju o Državnom proračuna za 2021. godinu te o 331 amandmanu, što su ih podnijeli uglavnom oporbeni zastupnici i klubovi. 

Kasnije će raspraviti i oporbenu inicijativu o opozivu ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, a u Sabor će doći i premijer Andrej Plenković, kako bi branio svog ministra. 

Ubrzo se sabornica i ispraznila jer su oporbeni zastupnici izašli van.

POGLEDAJTE VIDEO: Saborska rasprava 

Bijesni što je Vlada gotovo sve oporbene amandmane odbila, odmah na početku sjednice poručili su kako na glasanju neće sudjelovati. 

- Vlada nije prihvatila gotovo niti jedan suštinski amandman, tek nekoliko njih i pokazala je potpuno nerazumijevanje situacije u kojoj se država nalazi. Nalazimo se u najvećoj mirnodopskoj krizi od Drugog svjetskog rata, koja je rezultirala da danas bolesnike ne možemo smještati u bolnice nego u šatore ispred, da svakog dana umiru dva školska razreda, a pravimo se da se ne događa ništa. Umjesto da surađuje, Vlada odbija sve amandmane bez suvislog obrazloženja - poručio je predsjednik SDP-a, Peđa Grbin, dodavši kako se iz ove krize može izaći jedino uz razgovor i suradnju, a ne primjenom grube sile koja proizlazi iz brojanja ruku.

- Mi ne možemo sudjelovati u glasanju, kao što vi niste u raspravi o amandmanima - poručio je. 

Predsjednik Domovinskog pokreta, Miroslav Škoro, također se obrušio na vladajuće.

- U ovo specifično i teško vrijeme donošenje proračuna bi trebala biti svečanost na kojoj svi pokazuju razumijevanje, no vladajuća većina u raspravi nije htjela ni sudjelovati. Razvidno je da je ovo samo nastavak trgovačko-uhljebničke koalicije.  Za brigu o borbi protiv korupcije troši se samo 14.500 kuna, važniji su lovci od šuma, mi smatramo da to nije primjereno, da se treba odgovorno ponašati i da ne trebamo imati mletačku koncepciju prihvaćanja proračuna - poručio je Škoro. 

Ni Most u glasanju nije htio sudjelovati. 

- Od 300 amandmana, vi ste sve odbili i pokazali da ste najpametniji, da razumijete zbog čega ne treba pojačavati dječje doplatke, manje sredine, ravnomjeran razvoj, mi to ne razumijemo. Pričate bajke o reformi zdravstva, umirovljenicima ste nabili dodatne račune za TV prijemnike. Cilj vašeg posla danas i povjerenja kojeg su vam dali građani je da učinite svima bolji život, a ne samo vama - poručio je Božo Petrov.

Hrvoje Zekanović, predsjednik Suverenista, upozorio je na licemjerno ponašanje Vlade.

- Kad je počela kriza, tražio se konsenzus svih političkih stranaka, kriza je sad još teža i zastupnici su dali amandmane. Osim dva, niti jedan drugi nije prihvaćen, a nije se ni raspravljalo suvislo o njima. Ako smo mi podržali Stožer i Vladu da rukovodi ovom krizom, mislim da smo mogli i dalje sudjelovati u tim procesima kroz kreiranje proračuna. Neki amandmani, koji su iznimno važni, što se tiče demografije, koja je najveći problem, nisu prihvaćeni. Nažalost, demografija je zadnja rupa na svirali Andreja Plenkovića i bojim se da će tako i ostati - istaknuo je Zekanović.

Predsjednik Kluba zeleno-lijevog bloka, Tomislav Tomašević, poručio je kako "u ovom cirkusu ne žele sudjelovati."

- Nemoguće je da baš nijedan amandman, koji smo podnijeli, nije dobar i da te sve odbili. Kao što vi niste sudjelovali u raspravi o amandmanima, mi nećemo biti u sabornici dok vi glasate o njima - poručio je.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Oporbeni zastupnici napustili su sabornicu i sve ostale dvorane, pa je predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, potom morao utvrditi kvorum. Ispalo je da ga nemaju, ali se radilo o tehničkim poteškoćama jer se netko od zastupnika nije uspio prijaviti. Naposljetku su problemi otklonjeni, kvorum su imali pa su nastavili s glasanjem o amandmanima.

Vladajući su, podsjetimo, odbili primjerice amandmane iz resora Ministarstva znanosti i obrazovanja Zeleno-lijevog bloka, kojim bi se povećala sredstva za građanski odgoj za četiri milijuna kuna, a smanjila sa stavke edukacije o vrijednostima Domovinskoga rata. Nije prošao ni njihov amandman da se za poticanje izvannastavnih aktivnosti u srednjoškolskom i visokoškolskom obrazovanju usmjeri milijun kuna, koji bi se skinuo sa stavke administrativnih troškova i upravljanja Ministarstva branitelja.

Odbijen je i amandman Kluba zastupnika Centra i GLAS-a da se poveća iznos za razvoj sustava obrazovanja odraslih sa 4,8 na 10 milijuna kuna, a smanji na stavci Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje prognanika, povratnika i izbjeglica. Također im je odbijen i amandman kojim su tražili povećanje sredstava za gotovo 11 milijuna kuna za provedbu kurikularne reforme. Mostov Miro Bulj zatražio je povećanje sredstava za osnovnoškolsko obrazovanje kako bi se osigurali topli obroci za djecu i ruralnim područjima tako da se za tu namjenu preusmjeri 20 milijuna kuna sa stavke administracija i upravljanje Ministarstva financija, no ni to nije prihvaćeno. Nikola Grmoja (Most) tražio je da se da 40 milijuna kuna za obnovu domova za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi te 50 milijuna kuna za starije osobe, a na teret rashoda Porezne uprave, vladajući su odbili. Odbijen je i amandman kluba zastupnika Mosta da se smanje rashodi Ministarstva kulture i medija za 200 milijuna kuna i taj novac prenamjeni za rashode za zaposlene Ministarstva zdravstva. 

Katarina Peović (Radnička fronta) tražila je amandmanom da se 500.000 kuna predviđenih za financiranje obilježavanje bleiburške tragedije u potpunosti preusmjere u Ministarstvo znanosti i obrazovanja, tvrdeći kako se komemorira kvislinška vojska, a ne Hrvatska vojska. Odbijen je i amandman Željka Lenarta (HSS) kojim bi se 63,5 milijuna kuna osiguralo za helikoptersku hitnu medicinsku službu, a sredstva bi se namaknula smanjenjem za taj iznos stavke opremanje, modernizacije i izgradnja Ministarstva obrane.

Prihvaćen je amandman Vesne Nađ (SDP) kojim se za 450.000 kuna povećava iznos za unaprjeđenje zaštite žrtava nasilja u obitelji te da se taj iznos namakne smanjenjem stavke za obnovu voznog parka, te IDS-ov o 10 milijuna kuna za rekonstrukciju policijske postaje Poreč. Odbili su i amandmane oporbe za više sredstava za sustave navodnjavanja, obranu od tuče, razvoj zadrugarstva, obnovu planinarskih domova, zaprašivanje komaraca u Osječko baranjskoj županiji i slično, kao i za sanaciju osnovne škole u Petrinji, obnovu starog mosta u Sisku, sanaciju užeg centra Sinja, rekonstrukciju sjedišta Istarske županije ali i za sanaciju šteta od posljedica potresa u Zagrebu.

A nakon što je Vlada prihvatila amandman Marijane Petir, o milijun i pol kuna pomoći progonjenim kršćanima, predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš komentirala je ovako:

 - Milijun i pol kuna Vlada je našla za ovaj amandman, ali ne i za naš amandman kojim smo tražili više novca za lijekove koji nisu na listi HZZO-a ili za pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju - istaknula je.

Inače, Državni proračun za iduću godinu predviđa prihode planirani na razini 147,3 milijarde kuna, a rashode na razini 157,9 milijardi kuna. Pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 5 posto, potom u 2022. za 3,4 posto te u 2023. za 3,1 posto.

Proračunski deficit opće države, prema ESA 2010 metodologiji, iduće godine dosegnut će 11,56 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a, nakon ovogodišnjih 29,5 milijardi kuna ili 8 posto. U iduće dvije godine planira se daljnje smanjivanje proračunskog deficita opće države na 2,1 odnosno 1,6 posto.

Opoziv ministra Ćorića

Sabor će kasnije popodne raspraviti inicijativu za opoziv ministra gospodarstva i održivog razvoja, Tomislava Ćorića, koju je  podnijela oporba zbog tri razloga - odluke vezane uz projekt izgradnje vjetroelektrane Krš-Pađene, imenovanje Nelle Slavice za ravnateljicu Nacionalnog paka Krka te moguću povredu načela nepristranosti prilikom sudjelovanja u reizboru Dragana Kovačevića na čelo Janafa.

Vlada je inicijativu za opoziv Ćorića odbila po sve tri osnove.