Saborski zastupnici u četvrtak će glasati o Lex AP - u i kako sada stvari stoje, izglasat će ga. Ali, danas se u Europskom parlamentu glasa o Europskom zakonu o slobodi medija (EMFA). Mjesecima se radilo na nacrtu tog zakona, političari su u parlamentu lobirali i Europski parlament je napokon postigao neformalni dogovor kojeg bi u srijedu trebali potvrditi glasanjem i donošenjem zakona. U radnoj skupini od 27 zastupnika, bio je i hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić. 

- Najvažnija stvar je da EMFA obvezuje države članice da zaštite neovisnost medija od političkog i privatnog utjecaja. Spriječit će se otkrivanje izvora, spriječit će da novinari postanu žrtve špijunskih softvera. Vrlo je važno da se Europski parlament izborio za to da novinari ne moraju otkriti svoje izvore jer to uključuje zabranu metoda poput pritvaranja, pretresa ureda, stanova, mobitela, laptopa. Neke su se države članice protivile tome jer imamo neke čelnike država koji su autokrati, to nam je jako dobro poznato iz našeg slučaja. Novi europski zakon govori da se u novinarski i urednički rad mogu uplitati samo u najtežim slučajevima kršenja zakona. Bez EMFA - e bi se sve te stvari mogle koristiti nad novinarima - govori Predrag Fred Matić, hrvatski europarlamentarac koji je član radne skupine od 27 zastupnika koja je kreirala EMFA-u. 

Riječ je o članku 4 koji kaže da se novinare, urednike i njihove članove obitelji ne može privesti, sankcionirati, presretati, nadzirati, pretraživati ili im zaplijeniti elektroniku, pretraživati nekretnine u kojima žive i redakcije ukoliko novinari odbiju odati svoj izvor, osim ako to ne zahtjeva javni interes po članku 52 ugovora o Europskoj uniji. Svaka država članica će dobiti 15 mjeseci da implementira EMFA-u i prilagodi svoje zakone. 

Pravnom akrobacijom do ušutkivanja zviždača i izvora

Za Hrvatsku to znači mijenjanje tri zakona: Zakon o medijima, Zakon o HRT-u i Lex AP, ako bude donesen. Iako Vlada brani Lex AP uz tvrdnje da su novinari zaštićeni i da ih se ne može ispitivati, pratiti, prisluškivati i pretraživati, to baš i nije tako jer postoje iznimke. Pozivaju se na Zakon o kaznenom postupku, koji u jednom dijelu kaže da su novinari i  urednici izuzeti pretresa i privremenog oduzimanja bilješki i elektronike, ali isti zakon spominje i iznimke, a jedna od iznimki je kršenje Kaznenog zakona po članku 307.a. 

Taj pak zakon govori o tome da se novinare i urednike može ispitati, pretražiti, privremeno im se oduzeti bilješke i elektronika ako su nekome pomogli ili štite izvor koji im je otkrio informacije iz tajnog dijela istrage. S Lex AP-om, istrage koje su sad nejavne, postale bi tajne, pa bi tako svaki novinar po kaznenom zakonu mogao biti ispitan, a elektronika i bilješke mu pregledani. I tako bi novinari, unatoč dijelu Lex AP-a koji tvrdi da novinari ne mogu biti počinitelji kaznenog djela, svejedno mogli biti obuhvaćeni istragom. A to znači da ne bi mogli zaštititi svoje izvore i zviždače. Ovom pravnom akrobacijom može se zastrašiti sve koji novinarima žele dati informacije o nepravilnostima i korupciji. I na taj način, upitno je koliko bi ljudi riskiralo da iznesu stvari u javnost. 

Drugim riječima, nakon donošenja Lex AP-a, ako državno odvjetništvo baš jako želi saznati otkud novinarima neka informacija iz onoga što se tim zakonom smatra tajnom istragom, imat će mehanizme da to saznaju. S druge strane, u slučaju Mihaele B., ubijene djevojke iz Osijeka, s Lex AP-om javnost nikad ne bi saznala da je u nju pucao policajac jer je prva informacija iz policije bila da si je nesretna djevojka sama oduzela život.

Izvješće o vladavini prava

Zbog ove pravne akrobacije koja bi svoj vrhunac trebala doživjeti na glasanju u Saboru u četvrtak kad se odlučuje o Lex AP- u, Sandra Benčić je Andreja Plenkovića i Vladu prijavila Europskoj komisiji. Kako doznajemo, zbog te prijave Odbor za pravo Europskog parlamenta zatražit će od Hrvatske očitovanje o Lex AP-u i nazadovanju u demokratskim standardima. To očitovanje onda ide u redovni Izvještaj o vladavini prava u EU. 

- Naši kolege iz Zelenih informirali su članove odbora koji rade na pripremi navedenog izvještaja, te očekujemo da ćemo imati priliku i izravno informirati članove koji pripremaju izvještaj o procesu izbora glavnog državnog odvjetnika i Lex AP - u - govori za 24sata Sandra Benčić.

A to izvješće je važno jer govori o tome koliko se država članica drži vrijednosti Europske unije i pristupnog ugovora kojeg je potpisala. U tom ugovoru stoji da se demokratski standardi ne smiju snižavati u odnosu na ono kakvi su bili. U ovom slučaju riječ je o poglavlju 23, koje govori o pravosuđu i ljudskim pravima, u sklopu kojeg su se u Hrvatskoj morali uspostaviti i efikasni mehanizmi za borbu protiv korupcije. Zbog takvih stvari sud Europske unije u Luksemburgu bi mogao prvo Hrvatskoj narediti da plati kaznu, a onda joj i zamrznuti novac iz EU fondova. A Hrvatska ovisi o EU fondovima kad su u pitanju obnova od potresa, inovacije, infrastruktura i poljoprivreda.