Brojne replike, prozivke, zahtjevi za stankama, dovele su u petak do usijanja saborsku raspravu o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije listopada 2017. do sredine srpnja prošle godine.

Korupcija je karcinom svakog društva, pa i hrvatskog, borba protiv nje uvjet je za stvaranje otvorenog društva, istaknuo je predsjednik Antikorupcijskog vijeća (AV) Željko Jovanović (SDP), ističući da ima "stanovitih pomaka" u toj borbi, ali da i dalje treba ulagati znatne napore svih nadležnih institucija u borbi protiv pojavnosti korupcije i pri tome uključivati širu javnost.

Jovanović je prenio kako je Vijeće više puta zaključilo da je stvoren dojam da je interes za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj u laganom padu.

Kuščević nije došao ni jednom

To se može zaključiti po posjećenosti tematskih sjednica Vijeća, što od zastupnika, što od zainteresiranih sudionika, pa se, primjerice, ministar uprave Lovro Kuščević nije udostojao doći ni na jednu sjednicu, istaknuo je.

Apostrofirao je i indeks percepcije korupcije za 2017. po kojemu je Hrvatska zadržala isti rezultat kao i godinu prije, sa 49 bodova i dalje je svrstana među korumpirane zemlje.Kao najrizičnija područja navodi korupciju u poslovima javne nabave i sve manje povjerenje građana u institucije države.

Izvan kruga korumpiranih zemalja Hrvatska je bila samo jednom, 2015., već godinu poslije pali smo u krug korumpiranih, ako rasuđujemo zdravim razumom, odnosno sjetimo se tko je na vlasti, vaša je teza ispravna, odgovorio je Jovanović na upit SDP-ova Gordana Marasa postoji li korelacija između dolaska HDZ na vlast i jačanja doživljaja korupcije u Hrvatskoj.

Branimira Bunjca (ŽZ) zanima je li u zadnjih pet godina i jedan političar pravomoćno osuđen zbog korupcije, je li donijeta presuda za ratno profiterstvo, jer, dodaje, "po tim presudama čini se da korupcije uopće nema".

Nepostojanje pravomoćnih presuda i neoduzimanje imovine za koju je dokazano da je stečena korupcijom glavni su problem u borbi protiv korupcije, svi veliki procesi koji su započeti nisu dovršeni..to kod građana stvara sumnju u stvarnu želju za borbu protiv korupcije, odgovara predsjednik AV.

Jovanović kao medij za obračun s HDZ-om

Predsjednik HDZ-ova Kluba Branko Bačić poziva Jovanovića da ne iznosi osobne, nego stavove Vijeća, što Maras iščitava kao HDZ-ov pokušaj da se zastupnicima "stavi flaster na usta". Kad HDZ dođe na vlast korupcija raste, zatvaraju se radna mjesta u brodogradilištima, iseljava..,. Bačić bi htio da o tome šutimo, tvrdi SDP-ov zastupnik koji je zbog ponašanja dobio dvije opomene od predsjedavajućeg Furia Radina.

Predsjednik SDP-a Davor Bernardić zbog toga je prozvao Radina da kao dio vladajuće koalicije pokušava ušutkati opoziciju jer se govori o korupcijskim skandalima HDZ-a, što je Radin odlučno demantirao.

Bačić ustrajava da je Jovanović predsjednik Antikorupcijskog vijeća, da govori u ime svih zastupnika i da se treba kloniti vlastitih opservacija.

Iz istupa SDP-ovih zastupnika iščitao je da ne znaju gdje žive, ni u kojoj raspravi sudjeluju. Govorimo i o SDP-ovoj korupciji, a ne samo HDZ-ovoj kako oni tvrde, SDP-ovim zastupnicima Jovanović bi poslužio kao medij za obračun s HDZ-om, poručio je Bačić.

'Bunjac: Ako treba, opet otvoriti Goli otok za korumpirane političare'

Saborski zastupnici u raspravi o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 27. listopada 2017. do 15. srpnja 2018., upozorili su u petak na problem političke korupcije, a Branimir Bunjac u ime Kluba zastupnika Živog zida, zauzeo se za 'odlučan obračun, rekavši da se, ako treba, ponovno otvori i Goli otok za korumpirane političare.

Smatra da se korupcija može suzbiti reformom pravosuđa te predlaže da presude za korupciju, naročito za političare i javne osobe, moraju biti donijete za 3 mjeseca ili se u protivnom, kaže Bunjac, suca razrješuje.

 Prijedlogom zakona o podrijetlu imovine, koji smo predložili, tražimo da Porezna uprava popiše sve što političar ima, ako treba i viljuške, čarape i čačkalice - sve - pa da da se vidi koliko je zaslužio i stekao u jednom mandatu, dodao je zastupnik Živog zida. Predložio je i ukidanje skrbničkih računa bez imena i prezimena, na kojima u Hrvatskoj, kako je ustvrdio, ima 75 milijardi kuna, i da se treba vidjeti tko je vlasnik toga novca.

 'Ako treba ukinuti sefove i off shore račune, zabraniti iznošenje novca za političare iz zemlje te ako treba ponovno otvoriti i Goli otok isključivo za gospodu političare, ali ne zbog stavova nego zbog korupcije', izjavio je Bunjac.  Ustvrdio je kako su hrvatski političari glavni izvor korupcije, a nitko od njih, koliko mu je poznato, nije pravomoćno osuđen. 

 Nikola Grmoja (Klub Mosta) smatra da je politička korupcija u vrijeme Plenkovićeve Vlade 'eskalirala', a da je posljedica toga iseljavanje ljudi. EU komisija je u izvješću iz 2018. potvrdila da je Plenkovićeva Vlada Hrvatsku učvrstila na posljednje mjesto u EU prema kriteriju političke korumpiranosti pravosuđa, izjavio je Grmoja.  Tvrdi da je u hrvatskim javnim institucijama uspostavljena korumpirana struktura, koja djeluje protiv interesa građana.

Grmoja kaže kako je 'Plenkovićeva struktura dokazala vjerodostojnost samo u povećanju političke korumpiranosti pravosuđa te u posljedičnom egzodusu Hrvata iz vlastite države'. Naveo je da je Nacionalno vijeće u listopadu održalo javno saslušanje, na kojem je glavni inspektor Ministarstva vanjskih i europskih poslova Damir Božić 'pritisnut dokazima', priznao da je glavna tajnica ministarstva Lorete Bertoša Kušen, godinama kršila propise, primala plaću dok je bila lažno raspoređena u generalnom konzulatu u Sydneyju gdje nije ni boravila ni radila, a kasnije je zbog toga  razriješena. 

Diplomatu Damiru Sabljaku, koji se je usudio sve prijaviti, trebalo je žurno onemogućiti pristup dokumentima, koji dokazuju sustavno prekrivanje bezakonje u ministarstvu, pa je ministrica u listopadu podnositelja prijave udaljila iz službe bez dokaza, što je prije tri dana potvrdio službenički sud, koji je zatražio od ministarstva da dostavi dokaze za optužbe protiv diplomata, koji je ovdje u Hrvatskom saboru svjedočio pred Nacionalnim vijećem, rekao je Grmoja. Dodao da su mu i danas na mobitel stigle prijave onih  koji se sreću s korupcijom, klijentelizmom i nepotizmom u Hrvatskom saboru.

 U ime Kluba SDP-a Davor Bernardić rekao je kako je Hrvatska na ljestvici indeksa percepcije korupcije u 2018. ostvarila rezultat od 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i EU koja iznosi 66 bodova i zapravo pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra vrlo raširenom pojavom.  Time je, kako kaže, nažalost nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi sa 2017. i 2016. kada je ostvarila 49 bodova odnosno 51 bodom u 2015.

To su podaci Transparency Internationala  koji pokazuju da na ljestvici percepcije korupcije u zadnje tri godine tonemo među sve korumpiranije zemlje na svijetu. Stoga treba osnažiti institucije odgovorne za kontrolu i ravnotežu političke moći kako bi osigurale djelovanje antikorupcijskih mehanizama bez zastrašivanja.Te institucije trebaju podržati slobodne i neovisne medije, osigurati sigurnost novinara i omogućiti njihov rad bez zastrašivanja i uznemiravanja, rekao je Bernardić.

 Prema njegovu mišljenju Hrvatska se po slobodi novinarstva nalazi iza Samoe, Gane, Burkine Faso, Senegala, Papue Nove Gvineje i Nigera.

Ante Babić (klub HDZ-a) istaknuo je kako se ne smije dopustiti stvaranje percepcije da se korupcija isplati.

Korupcija je zlo i neprihvatljivo je ponašanje, koje uništava osjećaj pravde i povjerenje u vlast. Te negativnosti korupcije nisu možda odmah vidljive, ali štetu koju korupcija stvara u gospodarstvu, u politici u društvu, zapravo dugoročno svi plaćamo, upozorio je Babić.

 Korupcija je globalni problem, ima međunarodni karakter i ne veže se samo uz podmićivanje nego i nepotizam, klijentelizam, lobiranje i protekcija, zaključio je Babić.

Sabor: Buljev prijedlog izmjena zakona nije naišao na podršku

U kratkoj saborskoj raspravi izmjene Zakona o upravljanju državnom imovinom koje je predložio Mostov zastupnik Miro Bulj nisu u petak  naišle na podršku vladajućih.

Bulj je predložio da se smanje ovlasti ministru države imovine kod pojedinačne prodaje dionica i udjela, te pokretnina i nekretnina na način da se smanji iznos do kojeg bi ministar mogao donositi odluke o raspolaganju imovinom sa 7,5 milijuna kuna na jedan milijun kuna. Predlaže i da 50 posto prihoda od prodaje državne imovine ostane kao prihod jedinica lokalne samouprave na čijem se području ona nalazi.

Navedenim promjenama, kazao je Bulj, provela bi se decentralizacija jer bi značajan dio prihoda od prodaje imovine ostao u jedinicama lokalne samouprave i mogao bi se namjenski koristiti za projekte u tim područjima. "Zbog centralizacije imamo dvije trećine Hrvatske prazne", istaknuo je.

Davor Lončar (Klub HDZ-a) kazao je kako važeći zakon o državnoj imovini daje rezultate te da ne vidi razloga da se ograničavaju ovlasti ministru. "Upravo je povećanjem iznosa do kojeg ministar može odlučivati o raspolaganju imovinom ubrzalo i skratilo prenošenje zemljišta sa vlasništva Republike Hrvatske", kazao je . Smatra također nelogičnim da se dio sredstva od prodaje državne imovine vrati jedinicama lokalne jedinica koje nisu vlasnici.