Saborski zastupnici raspravljaju o Nacionalnom planu razvoja KBC-a, KB-a, klinika i općih bolnica do 2016.

Resorni ministar Siniša Varga rekao je da je riječ o prvom operativnom dokumentu razvoja bolnica od samostalnosti Hrvatske. Riječ je o dugoročnim reformskim mjerama Vlade kojoj je cilj otklanjanje nagomilanih nedostataka funkcioniranja bolničkog zdravstvenog sustava, a glavni cilj je povećanje dostupnosti bolničke zdravstvene zaštite, unapređenje kvalitete i učinkovitosti pružanja bolničkih usluga te povećanje djelotvornosti i racionalizacije troškova poslovanja bolničkih ustanova. 

Nacionalni plan obuhvaća 31 bolničku zdravstvenu ustanovu i uključuje kliničke bolničke centre, kliničke bolnice, klinike i opće bolnice čiji su osnivači RH odnosno jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave. Uz racionalizaciju poslovanja, cilj je smanjenje stopa akutnog bolničkog liječenja za 10%, svođenje prosječne stope popunjenosti kreveta na 80 do 85% ovisno o djelatnosti, smanjenje duljine bolničkog liječenja, ovisno o djelatnosti i ustanovi za 10 do 40%, povećanje broja ambulantnih usluga za minimalno 10% te povećanje broja slučajeva dnevne bolnice i dnevne kirurgije za minimalno 10%. 

Prema načelu supsidijarnosti zdravstveni problemi trebaju se rješavati na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, a načelom funkcionalne integracije predviđena je suradnju bolnica na razinama gdje je to potrebno kako bi se ostvarili svi definirani ciljevi.

- Funkcionalnom integracijom očekuje se i manji trošak za potrošnju materijala, lijekove, dijagnostičke i anestezije. Kraćim boravkom pacijenata u bolnici smanjiti će se mogućnost bolničke infekcije, a time i potrošnja skupih rezervnih antibiotika. Nepotrebni građevinski objekti i prostori prenamijeniti će se za potrebe drugih resora a time smanjiti i troškove održavanja u bolnicama. Smanjiti će se broj prekovremenih sati koji se dodatno plaćaju - naveo je Varga.

Svjestan je, kaže, nagomilanih nedostataka funkcioniranja bolničkog zdravstvenog sustava koji obuhvaćaju pružanje najsloženijih oblika zdravstvenih usluga, koji zapošljavaju najveći broj zdravstvenih i nezdravstvenih radnika, koji imaju najveći broj obrađenih pacijenata te posljedično imaju najveći udio u ukupnim troškovima zdravstvenog sustava. 

Oporba smatra da je dokument površan te da se ništa neće moći provesti u praksi.

- Nažalost radi se o dokumentu koji služi sam sebi, koji služi radi bacanja pijeska u oči javnosti da će se nešto poduzeti a zapravo se neće i ne može na ovaj način ništa poduzeti jer ovdje nema niti jedne konkretne mjere koja jamči da će se ostvariti ono što se u ovom popisu želja zapravo iskazuje - rekao je Željko Reiner (HDZ).

Boro Grubišić (HDSSB) kazao je da je ministar zapravo preimenovao masterplan u nacionalni plan te da se radi o jednoj te istoj stvari. Podsjetio ga je da je 800 doktora otišlo iz Hrvatske. Zanimalo ga je zašto se uz plan ne raspravi Zakon o liječništvu te pravu pacijenata.

- Sasvim je sigurno da će ovaj Nacionalni plan, ako se provodi, dirati i u pravo pacijenata, kao i u prava i obveze liječnika, bilo po pitanju materijalnih prava liječnika, bilo po pitanju nekih drugih prava koje imaju - rekao je Grubišić.

Dragutin Lesar (Laburisti) zamjera Vladi način na koji se odnosi prema javnom zdravstvu, a za primjer je naveo Imunološki zavod.

- Nešto što Hrvatska ima, malo koja država ima i svi bi ga platili suhim zlatom. I sada mi raspravljamo o nacionalnom planu a kod Imunološkog zavoda drugi je resor iste Vlade s njima nastavlja šutiranje bez ikakve izvjesnosti za konačno rješenje tog problema. To je dio javnog zdravstvenog sustava koji nažalost nije predmet promatranja doprinosa u ovakvim strateškim dokumentima - rekao je.

SDP popustio HNS-u

Prema neslužbenim informacijama, SDP je popustio HNS-ovim zahtjevima po pitanju izmjene izbornog zakonodavstva. Narodnjacima je bila sporna odredba zakona kojom se određivao zamjenik preferencijalnim glasovima izabranog zastupnika ako on ode na nespojivu dužnost, prestane mu mandat ili se mandat stavi u mirovanje. HNS je tražio da zamjenik dođe iz stranačke kvote, bez obzira na redoslijed preferencijalnih glasova, što je neslužbeno se doznaje i prihvaćeno. Više o tome znat će se nakon sjednice Kluba SDP-a.

Osuđeni za najteža djela i optuženi neće moći u Sabor

A nakon najave da će SDP amandmanom intervenirati u izmjene Izbornog zakona koje su uputili u saborsku proceduru i njime zabraniti kandidiranje osuđenima za najteža kaznena djela, ali i onima protiv kojih postoji pravomoćna optužnica stigle su reakcije zastupnika.

- Šokiran sam i naprosto ne mogu doći k sebi, popio sam dva apaurina danas jer je na sjednici Odbora za Ustav u ponedjeljak SDP-ovi zastupnici su taj dio našeg prijedloga proglasili protuustavnim , neprihvatljivim i da bi to bili problematično rješenje u zakonu. Što se u međuvremenu promijenili ne znam i zato sam u šoku - ironičan je Dragutin Lesar (Laburisti).

Jedan preferencijalni glas, ukidaju nositelje liste

Unatoč navedenom amandmanu SDP ne može računati na podršku Laburista prilikom izglasavanje izmjena izbornog zakonodavstva, a podršku bi dali tek u slučaju da se uvede mogućnost tri preferencijalna glasa bez prohibitivne klauzule. Zastupnik Josip Kregar rekao je da slabo drži do izreke da je "jutro pametnije od večeri".

- Očito se u posljednje vrijeme SDP našao pod pritiskom zahtjeva javnosti da ne nameće nego da traži kompromise vezane uz svoj prijedlog. Jedan od mogućih kompromisa je i razuman prijedlog da se zabrani kandidiranje na izborima onima koji su kažnjeni pravomoćno za kaznena djela. Sabor ne bi smio postati utočište za takve ljude i to je dobar način popuštanja - izjavio je.

Kregaru je žao što se nije išlo korak dalje i omogućio veći broj preferencijalnih glasova te zabranilo da zastupnici istovremeno mogu biti gradonačelnici i načelnici. Za Gordana Jandrokovića (HDZ) prijedlog je licemjeran i nedosljedan te podsjećaju na slučaj gradonačelnika Dubrovnika Andre Vlahušića koji uživa potporu SDP-a i HNS-a.

- Ovo je očito pokušaj da se dopadnu biračima - rekao je.

Dinko Burić (HDSSB) najavio je da će amandmanom tražiti zabranu kandidiranja i ljudima koji su bili obuhvaćeni Zakonom o aboliciji.