Prema podacima od 2004. godine, kada je bilo 64.858 državnih službenika i namještenika, broj zaposlenih u državnim tijelima smanjen je u 2015. godini za više od pet tisuća i od tadašnjih 59.767 zaposlenih dosegnuo je brojku od 60.310 u rujnu ove godine, što je porast od 543 zaposlena u odnosu na 2015., priopćio je u srijedu Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Na ta je kretanja, navode u sindikatu, najviše utjecalo smanjenje broja državnih službenika i namještenika u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama (oko 10.000 od 2000. godine), a učinak tog smanjenja na ukupni broj zaposlenih djelomično je poništen zapošljavanjem u drugim dijelovima državne uprave.
"Na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecala je i restriktivna politika zapošljavanja koju Vlada provodi odlukama o zabrani novog zapošljavanja u državnim tijelima od 2009. godine, kojima se uz izuzetak pojedinih kategorija službenika i namještenika novo zapošljavanje omogućuje primjenom klauzule 2 za 1, tj. mogućnošću zapošljavanja jednog na dva otišla državna službenika", ističu u sindikatu.
U kolokvijalnoj uporabi razumijevaju se i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika
Podatke su, kažu, objavili jer je broj zaposlenih u državnim tijelima stalna prijeporna točka medijskih reagiranja kojima se dokazuje "stalni" rast broja zaposlenih u državnim tijelima. Pritom se, upozoravaju, pod pojmom državnih službenika u kolokvijalnoj uporabi razumijevaju i zaposlenici koji nemaju status državnih službenika - službenici javnih službi, agencija i jedinica lokalne i područne samouprave, koji se takvom "matematikom" mjeri u tisućama.
Sindikat stoga najavljuje kako će i dalje objavljivati te dostavljati medijima podatke iz službenih izvora koji se odnose samo na državne službenike i namještenike, "budući da se podaci o broju državnih službenika i namještenika... različito interpretiraju".
Navodi i da se u državne službenike i namještenike ubrajaju osobe koje rade u tijelima državne uprave, pravosudnim i kaznenim tijelima, stručnim službama Hrvatskoga sabora, Ureda predsjednika RH, stručnoj službi i uredima Vlade, stručnoj službi Ustavnog suda, pučkog pravobranitelja, pravobranitelja za djecu i za ravnopravnost spolova, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe.
Sindikat skreće pozornost i da će u idućem razdoblju na kretanje broja državnih službenika i namještenika utjecati intenziviranje zapošljavanja na poslovima upravljanja i kontrole korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova i hrvatsko predsjedanje EU, a to zapošljavanje nije trajnog karaktera.
Dodaju i da je temeljem zaključka Vlade od 22. kolovoza o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, od 1. siječnja iduće godine predviđeno ukidanje i spajanje 26 agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima s državnim tijelima, koja će tom prigodom preuzeti i zaposlene u tim pravnim osobama.
Novim Zakonom o sustavu državne uprave većina od 2.600 državnih službenika postaju lokalni
Navode i da je za iduću godinu predviđeno i donošenje novog Zakona o sustavu državne uprave, kojim će se omogućiti prenošenje pojedinih poslova državne uprave, koje sada obavljaju uredi državne uprave u županijama na same županije, čime će većina od oko 2600 zaposlenika ureda promijeniti status iz državnih u lokalne službenike i namještenike.
U sindikatu ističu i da će se, ako se iz Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika izuzmu policijski službenici te njihov status Zakonom o policiji uredi na način kako je uređen status djelatnih vojnih osoba, i oni izdvojiti iz korpusa državnih službenika.