U centru Zamet u Rijeci danas je počelo masovno cijepljenje djece u dobi od 12 do 18 godina, a cilj je, kako nam je rekao Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u PG županiji, cijepiti što je više djece moguće do jeseni, odnosno do početka školske godine. U svojim smjernicama HZJZ ističe da će se prvo cijepiti djeca s kroničnim oboljenjima koja uvećavaju rizik za razvoj težih oblika bolesti covid-19.
- Zasad se uglavnom radi o pojedinačnim slučajevima djece, prije svega s kroničnim bolestima, čiji su roditelji zatražili cijepljenje. Riječ je o djeci viših razreda osnovnih škola. Cijepljenje se vrši kroz odjel školske i sveučilišne medicine, kroz komunikaciju školskih liječnika s roditeljima. Inicijativa uglavnom dolazi od roditelja koji žele cijepiti svoju djecu, ali imamo i obrnutu situaciju kada školski liječnici motiviraju roditelje. Očekujemo da će se taj proces intenzivirati i da ćemo iz dana u dan imati sve veći broj procijepljene djece. Cilj nam je cijepiti ovu mlađu populaciju do početka iduće školske godine te ostvariti kolektivni imunitet kojeg neće biti ukoliko se i ovaj dio djece ne cijepi - rekao je Mićović.
Dodaje kako najnovije studije, poput onih koje je napravilo 14 zemalja SAD-a pokazuju da, nažalost, od one djece koja su hospitalizirana, točnije njih 360 koja su završila na bolničkom liječenju, preko 30% je završilo na intenzivnim formama liječenja i to nisu sve bila djeca s nekim komorbiditetima, dapače, među njima je bilo preko 30% potpuno zdrave djece.
- A mi ovdje ne govorimo o nekim teškim kroničnim bolestima već nekim stanjima poput veće tjelesne težine ili neke lakše neurološke forme ili kronične plućne bolesti poput astme i tome slično. Dakle to treba shvatiti sasvim ozbiljno i u tom smislu, ne samo u smislu da mi ne možemo funkcionirati u zajednici niti školi ukoliko nemamo odgovarajući stupanj procijepljenosti djece - naglašava Mićović, koji se nada dobrom odazivu cijepljenja najmlađih članova društva.
Kod cijepljenja djece koristi se Pfizerovo cjepivo, koje je Europska, a nakon nje i Hrvatska agencija za lijekove krajem svibnja odobrila za primjenu i kod djece od 12 - 16 godina. Cjepivo se daje u dvije doze, a razlika je u tome što se druga doza kod djece daje nakon tri, a ne šest tjedana, kako je to slučaj kod odraslih. Preporuka je da se djeca cijepe preko nadležnih školskih liječnika, koji kontaktiraju roditelje djece za koje se zna da imaju kronične bolesti, a potom se, po njihovoj suglasnosti u platformu upisuju potrebni podatci te se slijedom nabavke cjepiva djeca pozivaju u navedenu dvoranu.
- Odaziv u samom početku možda nije onakav kakav smo očekivali, ali nije bio niti moguć obzirom da je prošlo svega par dana otkad je došla dozvola da se cijepe djeca od 12 godina naviše. Dio populacije starije od 16 godina se već procijepio, a sada očekujemo malo veći broj. Vjerujem da će ovo danas pokrenuti i ostale. Mogu reći da smo imali više zainteresirane djece koja nemaju kronične bolesti i mislim da smo pokrenuli jednu aktivnost koja će pridonijeti općoj zaštiti populacije budući da znamo da se kolektivni imunitet stječe jedino ako nas se dovoljan broj zaštiti - smatra voditeljica Odjela školske i sveučilišne medicine NZJZ PGŽ Nataša Dragaš Zubalj, pozivajući sve roditelje da dobro razmisle, budući da se radi o preporučenom, a ne obaveznom cijepljenju jer ako smatraju da bi njihova djeca i oni sami mogli živjeti slobodnije i ne ugrožavati njihove članove obitelji niti širu okolinu, dođu cijepiti svoju djecu kako bi svi skupa krenuli "normalnije živjeti na jesen".
- U tijeku su istraživanja i za cijepljenja djece mlađih od 12 godina. Kad i to bude bilo gotovo možda ćemo imati još veći broj onih koji će moći pristupiti cijepljenju - zaključuje Dragaš Zubalj.