Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesečju 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, najsporije u posljednjih šest godina, što je posljedica negativnog utjecaja koronakrize.
POGLEDAJTE VIDEO: Popuštanje mjera uvedenih zbog pandemije
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.
To je i najsporiji rast od posljednjeg kvartala 2014. godine, kada je gospodarstvo na godišnjoj razini poraslo za 0,7 posto.
Usporen rast potrošnje, izvoz i uvoz pali
Usporavanje rasta BDP-a rezultat je usporavanja rasta obujma potrošnje kućanstava te pada izvoza roba i usluga, navodi se u izvješću DZS-a.
Pandemija koronavirusa i restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa negativno su počele utjecati na gospodarsku aktivnost u drugoj polovici ožujka, što je dovelo do pada potrošnje.
Tako je promet u trgovini na malo u ožujku pao 7 posto na godišnjoj razini, najviše od 2010. godine.
Industrijska je proizvodnja, pak, u istom mjesecu pala gotovo pet posto, peti mjesec zaredom, dok su izvoz i uvoz pali zbog prvih blokada gospodarskih aktivnosti i prometa, primjerice u Italiji, kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.
Prema danas objavljenim podacima DZS-a, potrošnja kućanstava porasla je u proteklom kvartalu za 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, što je sporiji rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je porasla 4 posto.
Izvoz roba i usluga pao je u proteklom kvartalu 3 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porastao 5,6 posto.
Pritom je izvoz roba porastao 0,3 posto, dok je izvoz usluga pao 9,4 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 5,8 posto na godišnjoj razini, dok je u prethodnom tromjesečju porastao 0,1 posto.
Pritom je uvoz roba smanjen 1,6 posto, dok je uvoz usluga pao 25,1 posto.
U proteklom kvartalu bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 3,1 posto na godišnjoj razini, što je sporije u odnosu na rast od 4 posto u prethodnom tromjesečju.
U proteklom je tromjesečju porasla i državna potrošnja, za 4,8 posto na godišnjoj razini, što je brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je iznosio 3,5 posto.
Podaci bolji od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima, BDP je u prvom tromjesečju pao za 1,2 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini porastao za 0,3 posto.
To su bolji podaci u odnosu na prosjek Europske unije. Prema podacima Eurostata, u prvom tromjesečju gospodarstvo EU-a palo je za 3,3 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na prvi kvartal prošle godine pad iznosio 2,6 posto.
HUP: Za ublažavanje pada BDP-a u 2. tromjesečju i dalje provoditi mjere pomoći
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) u petak su ocijenili da je značajno usporavanje rasta BDP-a u prvom tromjesečju u skladu s očekivanjima, a za ublažavanje njegova pada u drugom potrebno je i dalje provoditi mjere za spas gospodarstva, prvenstvo koje se tiču osiguranja likvidnosti poduzetništvu na duže razdoblje, očuvanja radnih mjesta te poticanja potražnje.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu porastao za 0,4 posto na godišnjoj razini, što je već 23. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali znatno sporije nego u prethodnom, kada je rast iznosio 2,5 posto.
"Značajno usporavanje rasta BDP-a na godišnjoj razini te pad na kvartalnoj razini u skladu je s očekivanjima te otprije dostupnim visokofrekventnim pokazateljima", navodi se u komentaru HUP-a.
Iako je potpuna zabrana ili ograničavanje poslovanja nastupilo tek u drugoj polovini ožujka, to je, kao ističu, bilo dovoljno za pad gospodarske aktivnosti u odnosu na posljednje tromjesečje 2019.
"Osim pada osobne potrošnje, tome je zasigurno pridonijela i blokada gotovo cjelokupnog globalnog gospodarstva, uključujući i ona naših najvažnijih trgovinskih partnera, poput Italije, što se odrazilo i na smanjeni uvoz i izvoz roba. S druge strane, ograničenje ili zabrana putovanja se odrazila i na izostanak turističkih dolazaka što je svakako smanjilo i izvoz usluga", navode iz HUP-a.
Napominju i kako je DZS danas objavio i dodatne kratkoročne statistike za travanj, odnosno, kretanje prometa od trgovine na malo i industrijske proizvodnje, koji, kako navode, ukazuju na izrazito nepovoljna kretanja, "a što će se svakako odraziti i na razinu BDP-a u drugom tromjesečju".
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je, naime, izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u travnju pala 19,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na travanj prošle godine potonula 25,5 posto.
Industrijska proizvodnja, pak, u travnju pala 11 posto u odnosu na isto lanjski mjesec, što je njezin najveći pad od lipnja 2009. godine, kada je potonula 13,3 posto.
Iz HUP-a ističu kako ohrabruje što je kvartalni pad realnog BDP-a u prvom tromjesečju ispod prosjeka EU zemalja, dok se rastom BDP-a na godišnjoj razini Hrvatska pridružuje klubu od tek devet zemlja članica EU koje nisu iskusile pad BDP-a u odnosu na prvo tromjesečje 2019.
No, očekuje se snažan pad u drugom tromjesečju, napominju.
U nedavno provedenoj anketi Hine, analitičari u prosjeku u drugom kvartalu očekuju pad BDP-a za 20,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a njihove se procjene pada kreću u rasponu od 15 do 25 posto.
"Kako bismo barem donekle ublažili očekivani pad BDP-a, potrebno je i dalje provoditi mjere za spas gospodarstva, prvenstvo one koje se tiču osiguranja likvidnost poduzetništvu na duže razdoblje, očuvanja radnih mjesta te poticanja potražnje", zaključuje se u komentaru HUP-a.
HGK: Prvi kvartal najava drastičnoga pada u drugom
Predsjednik HGK Luka Burilović istaknuo je kako je "prvi kvartal najava drastičnoga pada u drugome, a koji je i bio očekivan".
"Podaci za travanj i svibanj za promet u trgovini na malo, industrijsku proizvodnju, iznos fiskaliziranih računa i pouzdanje poduzetnika također upućuju na prvi pad BDP-a nakon višegodišnjeg uzlaznoga trenda,“ rekao je Burilović.
Napominje kako je epidemiološka situacija u Hrvatskoj bolja u odnosu na veći dio Europske unije, no za neka povoljnija gospodarska kretanja u Hrvatskoj potrebno je poboljšanje epidemiološke situacije i u ostatku EU.