U prvih osam mjeseci ove godine u prometu u Hrvatskoj stradalo je 631 dijete, od kojih, nažalost, petero smrtno. 536 ih je imalo lakše tjelesne ozljede, a 90 teške tjelesne, pokazuju podaci prometne policije. Ukupno je u prometu u 2024. do jučer poginula 166 osoba, dok ih je lani u istome periodu poginulo 167.
Podaci pokazuju i kako čak 60% ozlijeđene djece strada u automobilima svojih roditelja, te da najčešće nisu bila vezana, niti adekvatno smještena. Ni većina poginulih u nesrećama nije bila vezana sigurnosnim pojasom, što je zaista najmanje što možemo učiniti za svoju sigurnost, kazao je u srijedu dekan Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Šoštarić.
On je bio jedan od brojnih uzvanika Stručnog skupa o sigurnosti u prometu za ravnatelje osnovnih škola, koji je pripremilo više institucija kako bi se poboljšale edukacije učenika u školama. Stručno usavršavanje organizirali su Fakultet prometnih znanosti u Zagrebu, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih te MUP.
Većina poginulih nije bila vezana
- Ovo je rezultat našeg intenzivnog rada u sklopu Programa o sigurnosti u prometu na cestama. Imali smo barem pet sastanaka koji su okupili brojne dionike, no posebno moram istaknuti entuzijazam i stručnost naših profesora s Prometnog fakulteta. Sve ono što će biti predmet ove konferencije je znanstveno utemeljeno i dopunjeno sa svim iskustvima koje smo prikupili u praksi - najavio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Svi su složni kako je i samo jedna osoba, samo jedno dijete stradalo u prometu previše, te da edukacija o sigurnosti u prometu ne može početi tek u auto-školi.
- Najčešći uzrok nesreća je nesavjesno i neodgovorno ponašanje u prometu, a to možemo povezati s ovom edukacijom. Mislim da nam nedostaje edukacije u prometu, da stvarno vozače treba educirati kako savjesno i odgovorno se ponašati u prometu, koliko je važno poštivanje propisa. Evo, zanimljiv je podatak koji djeluje nevjerojatan, ali većina poginulih u prometnim nesrećama u Hrvatskoj u proteklih nekoliko godina nije bila vezana sigurnosnim pojasom. Mislim da to nikome ne smeta, da to nikome ne bi trebao biti problem i to je najmanje što možemo napraviti za vlastitu sigurnost - kazao je Šoštarić.
Josip Mataija, voditelj Službe prometne policije u Ravnateljstvu policije, istaknuo je kako se smanjio broj poginule i ozlijeđene djece, no to nije dovoljno.
Pazite, počinje školska godina!
- Bitna je edukacija djece, ali ne samo djece, već i roditelja.Oko 60% stradale djece u zadnje vrijeme bilo je u vozilima svojih roditelja. Jedan od razloga zašto su teže posljedice i teže stradanje je i taj da nisu adekvatno bila smještena u vozilima, dakle, nisu bila vezana, nisu bila smještena u sjedalice - kazao je Mataija te pozvao vozače da od ponedjeljka još više pripaze u prometu jer učenicima započinje školska godina i na ceste izlaze i oni najmanji, prvašići.
Edukacije o sigurnosti u prometu trebale bi obuhvatiti i suvremene tehnologije poput simulatora u prometu, a učenici će učiti kako naučeno primijeniti u realnom prometu. Edukacije će se provoditi od prvog do osmog razreda kroz više predmeta, a u pripremi je i zaseban kurikul prometne kulture.
- Trenutno imamo nešto u postojećem kurikulumu Prirode i društva i Tehničkog, ali može se učiti i na drugim predmetima, od matematike, do tjelesnog. Mislim da danas malo previše uče generalno o prometu, a ne uče o sigurnom i savjesnom ponašanju. I moramo doprijeti do roditelja. Ako danas uložimo puno energije u edukacije, za deset godina ćemo imati savjesnije vozače i time ćemo smanjiti broj nesreća na cestama - zaključio je dekan Prometnog fakulteta. nesreća, poručio je dekan Prometnog fakulteta Marko Šoštarić.
Projekt je jučer predstavljen ravnateljima škola na stručnom skupu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje. U pripremi je i kurikul za poseban predmet sigurnosti u prometu.