U komercijalnim smještajnim objektima u prvih devet mjeseci boravilo je 6,6 milijuna turista, koji su ostvarili 39,7 milijuna noćenja, što je za 63,4 odnosno 54 posto manje nego u istom razdoblju lani, dok su minusi fizičkog turističkog prometa samo u rujnu nešto veći, pokazuju podaci DZS-a.

Statistika samo za rujan ove godine pokazuje, naime, da je u komercijalni smještaj došlo 77,5 posto manje turista nego u devetom mjesecu prošle godine, ili njih 488,2 tisuće, a ostvarili su 3,1 milijun noćenja, što je pad za gotovo 70 posto. 

Iako je domaćih turista u komercijalnom smještaju uobičajeno bilo znatno manje nego stranih, postoci pada njihovih dolazaka i noćenja u rujnu su znatno manji nego kod stranih turista. 

Domaći su turisti sa 133,3 tisuće dolazaka u minusu od 24,1 posto, a još manji pad, od 19 posto, se bilježi sa 409,3 tisuće njihovih noćenja.

S druge strane, stranih je turista u komercijalne smještajne objekte došlo 354,8 tisuća ili 82,2 posto manje nego u rujnu 2019. godine, dok su s 2,7 milijuna noćenja u minusu od 72,5 posto.

Porasti broja domaćih turista i njihovih noćenja od srpnja do rujna

Izdvajajući podatke za ljetne mjesece, odnosno od srpnja do kraja rujna, iz DZS-a navode da je u ta tri mjeseca ostvareno lanjskih 46,4 posto turističkih dolazaka i 54,2 posto noćenja.

Naime, u komercijalnim je u objektima u 'špici' turističke sezone došlo 5,2 milijuna turista, koji su ostvarili 34,5 milijuna noćenja, što je 53,6 posto manje dolazaka i 45,8 posto manje noćenja nego u trećem tromjesečju prošle godine.

Pritom je zanimljiv podatak da su domaći turisti s 823 tisuće dolazaka i 3,9 milijuna noćenja u tri ljetna mjeseca ostvarili poraste od jedan odnosno 2,2 posto u odnosu na razdoblje od srpnja do kraja rujna 2019. godine.

Stranih je turista pak došlo 4,4 milijuna u ta tri mjeseca ili 58 posto manje nego lani, a ostvarili su i 49 posto manje noćenja ili 30,6 milijuna.

U devet mjeseci 'minusi' domaćih turista manji nego sa stranih tržišta

Na razini prvih devet mjeseci ove godine strani su turisti, iako ih je bilo daleko više nego domaćih, zabilježeni znatno veći minuse u odnosu na domaće turiste.

Stranci su u ukupnim devetomjesečnim dolascima u komercijalni smještaj činili 82 posto, odnosno bilo ih je 5,4 milijuna ili 66,1 posto manje nego u devet mjeseci prošle godine. Ostvarili su 34,7 milijuna noćenja, što je pad od gotovo 57 posto.

S gotovo 1,3 milijuna dolazaka i 5 milijuna noćenja domaći su pak, u odnosu na razdoblje siječanj-rujan prošle godine, u minusima od 28,7 odnosno 19,4 posto.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji se temelje na podacima iz sustava eVisitor koje ranije objavi Hrvatska turistička zajednica (HTZ), pokazuju i da su u strukturi stranih noćenja najveći udjel u devet mjeseci ove godine, uobičajeno, imali turisti iz Njemačke, 33,3 posto.

Na drugom su mjestu Slovenci s udjelom u noćenjima u komercijalnom smještaju od 13,5 posto, zatim Poljaci 12,4 posto, Česi 9, 2 posto te Austrijanci s udjelom od gotovo 6 posto.

Sa svih tih pet najjačih stranih tržišta ostvareno je manje dolazaka i noćenja turista u odnosu na devet mjeseci 2019. godine, napominju iz DZS-a. 

Najmanji minusi u rujnu u pet kontinentalnih županija

Također, navode da je u devet mjeseci ove godine najviše turističkih noćenja tradicionalno ostvareno u komercijalnim smještajnim objektima u Istarskoj (11,2 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj (7,7 milijuna noćenja) i Primorsko-goranskoj županiji (7,6 milijuna noćenja), a na godišnjoj se razini minusi u noćenjima kreću od 48 posto u Primorsko-goranskoj, preko 55 posto u Splitsko-dalmatinskoj, do 56,1 posto u Istri.

Za ostale županije DZS ne navodi podatke za devet mjeseci, a detaljnija tablica s ostvarenim dolascima i noćenjima po pojedinim županijama objavljena je samo za rujan i pokazuje da su sve županije imale pad dolazaka i noćenja turista u odnosu na rujan prošle godine, pri čemu ih je tek pet imalo minuse manje od 50 posto. 

To su sve kontinentalne županije - Varaždinska, Međimurska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska i Osječko-baranjska, s time da su uobičajeno njihove brojke dolazaka i noćenja u rujnu daleko manje nego u primjerice jadranskim županijama, koje su imale veće minuse, što je posljedica novog vala pandemije nakon ljeta.

Po podacima DZS-a, u rujnu ove godine turistima je u komercijalnim smještajnim objektima na raspolaganju bilo 265 tisuća soba, apartmana i mjesta za kampiranje, sa 693 tisuće stalnih kreveta.

Pritom ih je najviše ili 46,3 posto bilo u objektima iz skupine "odmarališta i slični objekti za kraći odmor", dok je u skupini "hoteli i sličan smještaj" bilo 18 posto kreveta.

Iznose i podatak da je prosječna popunjenost soba u rujnu ove godine bila 22,3 posto, a stalnih kreveta 20,3 posto, dok je to u rujnu prošle godine bilo 75,6 posto za sobe, a za krevete 71,5 posto.