"Željko Komšić i ja bili smo protiv toga da se veleposlanstvo BiH iz Tel Aviva prebaci u Jeruzalem. Mislim da je to ispravan potez i u skladu s međunarodnim obvezama koje je preuzela BiH", kazao je novinarima u Sarajevu predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
O toj "vrućoj" vanjskopolitičkoj temi Predsjedništvo BiH na izvanrednoj sjednici odlučivalo je na zahtjev Milorada Dodika koji je takvu inicijativu pokrenuo nakon što se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Washingtonu obvezao premjestiti srbijansko veleposlanstvo u Jeruzalem.
Dodik je novinarima u četvrtak kazao kako bi to bio dokaz prijateljstva prema Izraelu i židovskom narodu pa ustvrdio da postoje naznake da će "brojne zemlje" postupno premještati svoja veleposlanstva u Jeruzalem.
Odmah nakon te Dodikove inicijative, Komšić je zatražio da se Predsjedništvo očituje i o priznanju Kosova kao neovisne države jer je BiH jedina država u regiji koja to još nije učinila, a razlog je protivljenje vlasti bosanskih Srba.
"Dodik je bio protiv nezavisnosti Kosova, a Komšić i ja smo bili za. Ide se u drugi krug glasovanja, a ako odluka bude ista Dodik ima pravo pokretanja vitalnog nacionalnog interesa", podsjetio je Džaferović.
Dodik je nakon sjednice i potvrdio da će se pozvati na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa dodajući kako je dobro što će nepriznavanje Kosova ubuduće biti osnova za ponašanje svih u BiH.
Provokacija minutom šutnje za Krajišnika
Ishod razmatranja ovih pitanja bio je unaprijed poznat jer su tri člana Predsjedništva BiH odavno definirali svoja stajališta o njima pa je rasprava poslužila tek za potvrdu dosadašnjeg omjera snaga u kojemu Džaferović i Komšić uvijek glasuju na jedan, a Dodik na drugi način.
On je u četvrtak otišao i korak dalje svjesno provocirajući zahtjevom da Predsjedništvo BiH minutom šutnje oda počast Momčilu Krajišniku, osuđenom ratnom zločincu koji je ovaj tjedan umro od posljedica zaraze koronavirusom. Obrazložio je to konstatacijom da je Krajišnik bio važna politička figura i dodao da je odavanje počasti takvim osobama "uobičajena praksa".
Takav zahtjev Džaferović i Komšić rezolutno su odbili.
"To bi bila uvreda za sve žrtve Krajišnikove politike", bio je Komšićev komentar na sjednici koji su prenijeli lokalni mediji.
Krajišnik je na prvim poratnim izborima 1996. godine izabran za člana Predsjedništva BiH, a Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio ga je na 20 godina zatvora zbog sudjelovanja u zločinima protiv čovječnosti tijekom rata u BiH.