U zadnjih šest mjeseci zatvoreno je 3000 obrta u Hrvatskoj. Najgore je u Zagrebu zbog rasta cijena komunalija. Za struju dobivamo 9000 kn veće račune, a za vodu po 2000 kn, kaže Ivan Obad, šef Obrtničke komore Zagreb. Tvrdi da obrtnici ne mogu pratiti rast ostalih cijena na tržištu jer si ne mogu dopustiti da sami dižu cijenu usluga. Sirovine za proizvodnju su postale skuplje od gotovog proizvoda. Prema podacima Obrtničke komore, od 105.000 obrtnika, njih oko 40.000 nije na vrijeme plaćalo materijal, doprinose i poreze pa su im banke blokirale račune. Jedan od njih je i zagrebački trgovac Mirko Jakubin (60).
- Odlučio sam 'gurati’ do sljedeće godine, a onda ću zatvoriti trgovinu i otići u prijevremenu mirovinu. Da ostanem raditi, sigurno bih morao dići kredit i preseliti se na bolju lokaciju. Preveliki su troškovi - priča Jakubin, koji već 16 godina ima trgovinu mješovite robe u zagrebačkom naselju Trnavi. U trgovini koja radi od 7 do 20 sati radi sam jer si ne može priuštiti još jednog radnika. Iako kaže da još može živjeti od trgovine, dodaje kako je prije otvorenja velikih trgovačkih centara te poskupljenja struje i goriva bilo bolje.
- Struju mjesečno plaćam oko 1300 kuna, trgovina je u unajmljenom prostoru, a i gorivo mi je velika stavka jer sam odlazim po robu. Naši proizvodi su do 20 posto skuplji nego u trgovačkim centrima jer ne bismo mogli preživjeti - priča. Trudi se kupovati na akcijama te tako kupcima ponuditi dobru cijenu. Robu koju kupuje plaća unaprijed. Ne želi nikome biti dužan, no priznaje da su mnogi dužni njemu. Kupcima ne daje na dug jer se opekao.
- To je najlakši način da izgubite kupca. Vama ne može vratiti dug jer nema novca, sram ga je, pa ode u drugu trgovinu - objašnjava Mirko. Iako misli da kupovna moć nije puno pala, kriza se, kaže, osjeti svaki mjesec pred mirovine i plaće.
PREPORUKA ANALITIČARA: OSTAVITE ŠTEDNJU
Hrvatski građani ne trebaju strahovati da će ih pogoditi gospodarska kriza, rekao je Ljubo Jurčić, ekonomist i SDP-ov savjetnik za gospodarstvo. Složio se s premijerom Ivom Sanaderom da nema mjesta panici jer su hrvatske tvrtke, kao i banke, stabilne i sigurne. Građanima savjetuje da ne podižu svoje štedne depozite.
- Čitav bankarski sustav zasniva se na povjerenju. Ako građani krenu s podizanjem depozita, tek bi tad moglo doći do krize. Stoga, nema potrebe da građani dižu svoje štednje, a ne bi trebali ni prodavati dionice - savjetovao je Jurčić. Hrvatske tvrtke ne izvoze u SAD, pa Hrvatska nema veze s tamošnjom krizom.
Bivši ministar Ljubo Jurčić preporučuje kuda s novcem za krize?
NOVČANI FONDOVI - Oni su tijekom novčane krize sigurnija vrsta ulaganja. Novčani fondovi su stabilni pa su kao takvi dobri za čuvanje gotovine koja je lako dostupna.
DIONICE - Dionice su dobre za dugoročne investitore koji mogu čekati više godina da njihova cijena poraste. Kupujte dionice tvrtki koje su perspektivne.
ŠTEDNI DEPOZITI - Oni su sigurni za hrvatske građane. Preporučljivo je štedjeti u kunama jer je kuna sigurna valuta. Štednja u eurima ovisi o visini tečaja.
NEKRETNINE - Nekretnine su najsigurnije za ulaganje. Krajem godine preporučljivo ih je kupiti te ih potom prodati za nekoliko godina kad će se cijene opet porasti.
"ČARAPE" - Dizati novac iz dionica ili depozita pa ih čuvati u “čarapi” je rizično. Vjerovatno je da će sada porasti potražnja za bankovnim trezorima
PROČITAJTE: ZAŠTO SU HRVATSKE BANKE SIGURNE