Istraživanje Ekonomskog instituta u Zagrebu pokazalo je da građani Hrvatske gladuju i žive od zraka.
Posljednjih 15 mjeseci stručnjaci s instituta razgovarali su s 207 obitelji, korisnika zajamčene minimalne naknade (ZMN). Tema je “Dječje siromaštvo i strategija nošenja sa siromaštvom u Hrvatskoj”. Članovi čak 68,1 posto obitelji u istraživanju su tvrdili da posuđuju novac kako bi preživjeli. Samo je tri posto manje onih koji ne mogu platiti režije. Više od 28 posto djece nema mjesto za učenje u kući. A to je samo dio tragične svakodnevice sve većeg broja hrvatskih državljana.
Djeca nisu jela cijeli dan
- Situacija je sve teža iz dana u dan jer nam se javlja sve više ljudi u očajnoj situaciji koji traže pomoć. Već sad skrbimo za oko 600 djece u Hrvatskoj, a pouzdano znamo da dio onih mališana koji dolaze na naše radionice nema što jesti. Kažu da nisu jeli cijeli dan - opisuje Martina Leopold iz udruge Mali zmaj. Slična je situacija i s drugim humanitarnim udrugama koje pomažu najranjivijima.
- Nekad si bio siromašan ako si imao poderane hlače i mama ti je za sendvič u školu spakirala kruh s parizerom a ne s čajnom. Danas su naši korisnici ljudi koji doslovno nemaju što jesti niti imaju gdje spavati - nastavila je Tihana Kunštek iz udruge Facebook humanitarci. Osim djece, koja zaista teško podnose tragične uvjete u kojima žive, posebno su ranjivi stariji ljudi.
- Svaki dan susrećemo se s onima na koje je svijet zaboravio. Umjesto da na zalasku života uživaju, oni neizmjerno pate. Nedavno smo usred šume u drvenoj kolibi bez struje i vode našli staricu. Nakon nekoliko dana kraj Karlovca smo pomagali djedu koji također živi u oronuloj kući bez struje i vode, a jedino što je imao bila je svijeća. To su potresne životne sudbine - priča Igor Loparić iz pulske humanitarne udruge Naš san, njihov osmijeh. Slažu se kako se siromaštvo građana izrazito produbilo te danas netko tko je prije pet godina bio siromašan jer je imao samo jedne cipele sad nema više ništa.
- Mnogi naši korisnici nekad su radili i prihodili. Tad su podignuli kredit za stan. Pa je jedno dobilo otkaz. Mislili su da će se snaći. U međuvremenu su došla i djeca. A zatim je i drugi dobio otkaz. Krediti su ostali, računi se gomilaju, a djeci ne mogu na stol staviti jedan pošteni ručak jer nemaju odakle. Pritisnuto dugovima, siromaštvo se dodatno produbljuje. Kad gledam te sve brojeve i postotke iz ovog istraživanja, mogu samo reći da me čudi što nisu daleko veći. Naši korisnici u 80 posto slučajeva nemaju novca za plaćanje računa ili za adekvatne stambene uvjete - kazala je Tihana Kunštek. Njezin pulski kolega također smatra da su iskazani brojevi manji od realnih.
- Mnogo humanitarnih udruga u posljednje vrijeme puno pomaže u plaćanju školskih objeda siromašnoj djeci, i taj broj se iz dana u dan povećava - nastavio je Loparić. Iz udruge Mali zmaj kažu kako ih svakog dana nazove desetak novih ljudi u potrebi, a njihovi kapaciteti im jednostavno ne omogućuju primanje novih korisnika.
U paklu kredita i ovrha
- Kad slušam komentare naših političara o ovoj temi, imam dojam da ne žele znati ili su toliko udaljeni od običnih ljudi da ne mogu ni zamisliti kako oni žive - kazala je Martina Leopold.
- Vlada definitivno ignorira problem siromaštva i gura ga pod tepih, iako se rado i često hvali kako pomaže. Ne znam zašto je tako - zaključila je Kunštek. Poslali smo upit Vladi i Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Pitali smo ih imaju li u planu, s obzirom na rezultate istraživanja, konkretne pakete i mjere pomoći. Zanimalo nas je i što je dosad Vlada konkretno učinila da pomogne siromašnim obiteljima te zašto ignorira siromaštvo u Hrvatskoj. Nismo dobili odgovore niti od jedne institucije.
Ekonomski institut, odnosno ljudi koji su radilii na istraživanju dječjeg siromaštva, jučer su rezultate predstavili struci. Dok je dr. Ivica Rubil, član projektnog tima, čitao rezultate anketiranja kućanstava, mnogi su u dvorani zastali.
- Smatram da je pristup pitkoj vodi jedno od temeljnih ljudskih prava, a u istraživanju smo došli do podatka da je 11,5 posto ispitanika ostalo bez vode jer račune nisu bili u mogućnosti platiti - rekao je Rubil i dodao kako su ispitanike, među kojima su u 80 posto slučajeva bile majke, pitali što smatraju nužnim za svoju djecu i mogu li im to priuštiti s obzirom na mjesečne prihode koje imaju.
- Gotovo svi su rekli da nužnim smatraju topli obrok, tri obroka dnevno, kaput ili zimsku jaknu, donje rublje, medicinsku skrb, vlastiti krevet, voće i povrće, prostor za učenje... Zabrinjavajuć je podatak da te iste stvari ispitanici svojoj djeci ne mogu priuštiti u mjeri u kojoj bi htjeli - dodao je Rubil. Primjerice, voće i povrće djeci ne može priuštiti oko 30 posto ispitanih roditelja, vlastiti krevet njih nešto više od 20 posto, prostor za učenje gotovo 40 posto ispitanika, a kaput ili toplu zimsku jaknu njih oko 20 posto djeci ne može kupiti.
Djeca misle da žive prosječno
- Ovo je prvo istraživanje ikad provedeno na način da su u njega bila izravno uključena i djeca. Anketirali smo njih ukupno 99 i, kad smo ih upitali smatraju li da žive prosječno, njih oko 74 posto odgovorilo je potvrdno. Dohodak po članu kućanstava u kojima ta ista djeca žive iznosi 831 kunu mjesečno. Pitamo se znaju li ta djeca što uopće znači živjeti prosječno ili namjerno, iz nekih svojih razloga, iskrivljuju realnost - rekao je Rubil dodavši kako je gotovo polovina ispitanih roditelja izjavila da ponekad gladuje kako bi mogli zadovoljiti potrebe svoje djece. Na konferenciji je bila i pravobraniteljica za djecu, doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić, koja je članovima projektnog tima sugerirala da rezultate do kojih su došli proslijede u Vladu i resorna ministarstva.
- Što će oni konkretno učiniti po pitanju siromaštva u djece? Bliže se lokalni izbori, a konkretnih pokazatelja što se kani učiniti za dobrobit djece čije obitelji primaju socijalnu pomoć nema - upozorila je Milas Klarić osvrnuvši se, među ostalim, na podatak kako 30 posto djece ne ide u vrtić zbog neimaštine.
- Vrtići ne služe samo za čuvanje djece, to su odgojno-obrazovne ustanove u kojima se dijete socijalizira, uči... Zašto se vrtići u Hrvatskoj plaćaju a pohađanje škola je besplatno - pitala se pravobraniteljica Milas Klarić.
Obitelj i stariji
Udruge svjedoče da su posebno ugrožene mlade obitelji i stariji ljudi, na koje su svi zaboravili.
Plate račun - nema hrane
U Udruzi FB humanitarci kažu da njihovi korisnici nemaju novca za plaćanje računa.