Osječko-baranjska županija već pet godina provodi program besplatne školske prehrane za sve učenike osnovnih škola pa u toj županiji nema školske djece koja takvu prehranu nemaju. Čak štoviše, većina ih ima i kuhane obroke.
- U našoj je županiji besplatna prehrana za sve učenike već uhodana i mi se više ne nosimo s elementarnim problemima nego idemo korak dalje i uvodimo razne novitete. Naime, bavimo se edukacijom kuhara koji su već u školskom sustavu u smislu pripreme zdrave hrane, maštovitijih i sadržajnijih obroka, ali i pripremi obroka za djecu s posebnim oblicima prehrane. Kako nemaju sve škole dovoljno velike i dobro opremljene kuhinje, sada ih polako opremamo, a istovremeno i tražimo od Ministarstva mogućnost raspisivanja natječaja za zapošljavanje 60 novih kuhara, koliko nam je trenutno potrebno za cijelu županiju - kazala nam je Miranda Glavaš, pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje Osječko-baranjske županije, te dodaje:
- Školske kuhinje u manjim sredinama mogli smo nadograditi, ove po gradovima nemaju kapacitete za proširenje pa je to, eto, poteškoća.
Uzgajaju, beru i čiste svoj grašak
No djeca su u školama zadovoljna prehranom. Sviđaju im se raznovrsniji obroci, a u nekim školama gotovo svakoga dana imaju kuhane obroke. Jedna škola koja kuha gotovo svaki dan u tjednu je Osnovna škola Donji Miholjac koja ima velik broj djece za nahraniti, ali njihovim kuharima to nije problem. U svemu su se dobro snašli i u Osnovnoj školi Ante Starčevića Viljevo gdje imaju svoje plastenike u kojima uzgajaju povrće i voće pa za vrijeme razredne nastave, kada treba očistiti veću količinu graška tetama kuharicama za varivo, svi učenici čiste grašak.
I u Osnovnoj školi Drenje je zanimljivo. Prije oko tri mjeseca započeli su sa pečenjem svog domaćeg kruha pa djeca više ne jedu onaj iz pekare.
- Imamo 169 učenika s područnim školama i svi jedu domaći kruh koji dva ili tri puta tjedno peku naši kuhari Valentina Bravić i Denis Leko Mlivić. Započeli smo sa time kada smo, na danima kruha, vidjeli da djeca više vole jesti domaći nego kupovni kruh. Pitali smo učenike da li bi željeli takav jesti za stalno i rekli su da bi. Matematički izračun pokazao je da bi nas to čak i jeftinije izašlo jer škola, na godišnjoj razini, izdvaja oko 22 tisuće kuna samo za kruh, a kupnja mješalice za kruh izašla nas je tri puta manje, odnosno 7 tisuća kuna - kaže ravnatelj Darko Čota.
Valentina i Denis peku 11 štruca kruha
Kada god je na školskom meniju kruh, kuhari Valentina i Denis rano ujutro pripreme sve za njegovu pripremu. Od 8 kilograma brašna dobiju 11 štruca kruha, svaki od oko kilogram.
- Mješalica umijesi tijesto; dok se ono mijesi i diže mi radimo nešto drugo. Potom oblikujemo i slažemo u kalupe te pečemo u pećnici. Sve skupa moža traje tri sata. Ta količina bude dovoljna za sve učenike, a kruh šaljemo i onima koji su u područnim školama. Obično sve pojedu jer više vole jesti taj domaći; finiji im je, zasitniji, a i kvalitetniji. Ako i ostane neka količina ponudim im ga idući dan; stavimo u košarice i na stol pa tko želi, slobodno može uzeti - kaže kuharica Valentina dodajući kako im to u kuhinji ne predstavlja problem jer im je draže da djeca sve pojedu nego da se baca.