Vlada i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja realizacijom ovog projekta ucrtali su Hrvatsku na energetsku kartu svijeta. Ovaj alternativni dobavni pravac u narednim desetljećima osigurati će Republici Hrvatskoj opskrbu plinom. U konačnici, izvoz plina potaknuti će dodatnu konkurenciju i utjecati na cijenu plina. Dolaskom LNG Terminala u Omišalj i njegovim uvođenjem u rad ostvareno je sve o čemu se sanjalo još od 1993. godine, istaknuo je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, koji je prisustvovao današnjem uplovljavanju FERU broda "LNG Croatia" u Omišalj, čime je Hrvatska ucrtana na energetsku kartu svijeta.
Ono što slijedi jesu testiranja određenih sustava na FSRU brodu, svih sustava na kopnenom dijelu Terminala te puštanje u rad cjelokupnoga Terminala. Nakon obavljenih svih navedenih radnji Terminal za UPP bit će spreman za početak komercijalnoga rada koji se očekuje 1. siječnja 2021. godine prema odobrenom Godišnjem planu rasporedu usluga Terminala.
Podsjećamo, u prve tri godine popunjenost kapaciteta Terminala bila je 100%, a do 2027. godine 84%. Na navedenom brodu bit će zaposlena isključivo hrvatska posada od oko 60 ljudi, koji će se u dvije ekipe izmjenjivati u smjenama pravilnih vremenskih intervala, kakva je inače praksa na FSRU brodovima u svijetu.
Do konverzije u FSRU brod, LNG Croatia plovio je pod nazivom Golar Viking, u floti Golar LNG kompanije, kao tanker za prijevoz ukapljenog prirodnog plina. Izgrađen je 2005. godine, s kapacitetom od 140.205 kubičnih metara ukapljenog prirodnog plina.
LNG Hrvatska kupila ga je putem postupka javne nabave za 159,6 milijuna eura, u što je bila uključena i konverzija, ugradnjom postrojenja za uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i ostale potrebne opreme, koju je China State Shipbuilding Corporation odradio u Huaron-Dadong brodogradilištu u blizini Šangaja.
Kapacitet uplinjavanja ukapljenog prirodnog plina na LNG Croatia je 2,6 milijardi kubičnih metara godišnje.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje LNG terminala na Krku je 233 milijuna eura, od čega je nešto više od 101 milijun eura osigurano iz bespovratnih sredstava Instrumenta za povezivanje Europe (CEF).
Prema Studiji utjecaja na okoliš LNG terminala na Krku, ova bi kombinacija boja trebala smanjiti vizualni utjecaj broda na okoliš, oko čega su se lomila koplja u postupku izrade i prihvaćanja Studije.
Brod je dugačak 280.17 m, širok 43 m te bruto tonaže 96576 t. Skladišni prostor sastoji se od četiri skladišna spremnika za UPP ukupnog skladišnog kapaciteta 140,206 m3.
Također, na brodu se nalaze tri jedinice za uplinjavanje (regasifikaciju) UPP-a s maksimalnom stopom uplinjavanja od 451.840 m3/sat, no FSRU brod radit će maksimalnim kapacitetom do 300,000 m3/sat, odnosno 2,6 milijardi m3/godišnje, a u skladu s mogućnostima plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske.
Maksimalna stopa pretovara UPP-a iz tankera za prijevoz UPP-a u FSRU brod iznosi 8,000 u m3/sat, dok je pristan terminala izveden na način da na terminal mogu pristajati i najveći tankeri za prijevoz UPP-a na svijetu, tj. Qmax brodovi, dužine preko 340 m i skladišnog kapaciteta od 260,000m3.