Istraživanje provode u suradnji s Hrvatskim savezom za športski ribolov, a u sklopu istraživanja su u more pustili više stotina tisuća jediniki ličinka hobotnice. Kroz sljedećih godinu dana će procijeniti uspješnost probnog poribljavnja kao i površina obitavanja puštenih jedinki, javlja Morski.hr.
- Hobotnica je naš najveći i najpoznatiji glavonožac koji se oduvijek koristio za prehranu. Kako je opadao ulov riba, glavonošci su se počeli intenzivnije iskorištavati pa im je porasla i vrijednost. Danas su hobotnice, zbog značajne potražnje, izložene intenzivnoj eksploataciji. Izlovljavaju ih gotovo svi, od športsko-rekreacijskih do profesionalnih ribara. To neminovno dovodi do prorjeđivanja staništa hobotnica. Rezultat toga nije samo manjak hobotnica za ljudsku potrebu već i narušen ekosustav u kojem hobotnica ima važnu ulogu - poručili su iz Instituta.
Snimku puštanja hobotnica objavio je na svom YouTube kanalu portal Morski.hr.
POGLEDAJTE VIDEO:
Dodaju kako je održivost populacije moguće ostvariti smanjenjem potražnje za njenim mesom ili strogom regulacijom i povećanom kontrolom pri izlovu. Ipak, navode ako nije moguće tako ostvariti održivost, može se razmatrati poribljavanje ili repopulacija.
Preliminarno istraživanje počeli 2019.
Dr. Leon Grubišić, voditelj Laboratorija za akvakulturu splitskog Instituta naveo je kako je puštanje hobotnica zapravo ponavljanje preliminarnog istraživanja koje je počelo u ljeto 2019. godine, no zbog pandemije nije privedeni kraju.
- Uz pomoć jednog sportskog ribolovca prije pandemije našli smo dvije jedinke na otoku Čiovu koje su bile puštene iz našeg Laboratorija kao paraličinke stare svega nekoliko dana, no ove godine se nadamo dobiti puno preciznije rezultate - dodao je.
- Hobotnice bezbrižno žive i legu jajašca u našim bazenima, vrijeme inkubacije je oko 4 tjedna. Za to vrijeme, kao u prirodi, izležu se i ličinke raka žbirca te postaju hrana tek izvaljenim hobotnicama. Ovim pokusom istraživali smo načine ishrane mladih hobotnica ličinkama rakova i artemijama. U prirodi 1% ličinki hobotnica preživi ličinačku fazu, ovim pokusom očekujemo da bi taj postotak mogao biti veći - istaknuo je.
Za pomoć mole i ribolovce
Dr. Tanja Šegvić Bubić, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za akvakulturu pojasnila je kako će prepoznati točno koja je hobotnica u divljini zapravo beba koju su pustili iz Instituta. Obzirom da na njih ne mogu staviti vidljivu oznaku kako bi ih mogli prepoznati nakon godinu dana, izvršili su genotipizaciju roditelja i paraličinki hobotnica mikrosatelitskim biljezima.
- Uzorkovanjem biološkog materijala divljih jedinki i analizom DNA možemo utvrditi roditeljske vezu s hobotnicama iz naših bazena - pojasnila je.
Očekuju da će se hobotnice nastaniti narednih godinu dana u široj okolici Splita i postati dio divlje populacije. Djelatnici Instituta pokušat će ih pronaći dok rone i uzorkovati ih neagresivnim metodama. Ipak, istraživači se nadaju da će im pomoći i ribolovci koji love hobotnice.
- Znamo da će mnogi ribolovci loviti hobotnice na splitskom području pa ih ovim putem pozivamo na suradnju. Prije nego što budu išli u ribolov, objasnit ćemo im kako uzorkovati vrlo mali komadić hobotnice koju su ulovili za potrebe DNA analize - poručila je Šegvić Bubić.